Anica Djamić za Narod.hr: Ukrajinci kažu da ih je na početku ujedinio Putin, a sada bi mogao Trump

Prije nekoliko dana obilježena je treća godišnjica početka Ruske agresije na Ukrajinu. Rat još uvijek bjesni nesmanjenim intenzitetom, a obje strane nastoje zauzeti čim bolje položaje uoči očekivanih mirovnih pregovora. Za komentar trenutne situacije u Ukrajini zamolili smo hrvatsku veleposlanicu u toj zemlji Anicu Djamić koja od početka rata dijeli sudbinu napadnutog ukrajinskog naroda. Djamić u intervjuu otkriva kakva je situacija u Kijevu, može li se čovjek naviknuti na rat, kada bi se mogli održati predsjednički izbori u Ukrajini…

Narod.hr: Gdje se nalazite, jeste li u Kijevu? Možete li nam malo opisati situaciju iz prve ruke u Ukrajini tri godine nakon početka rata?

Djamić: Da, nalazimo se u Kijevu, jer veleposlanstvo RH posluje u Kijevu gotovo neprestano, s prekidom od 2 mjeseca na početku sveobuhvatnog rata. Iako je i Kijev meta, jer se ovdje nalaze najviše državne institucije, a i posjeti najviših stranih gostiju odvijaju se ovdje, život je, možemo tako reći, u najvećoj mogućoj mjeri normaliziran. Situacija je ipak drugačija u drugim dijelovima zemlje, posebno u područjima koja su pod gotovo neprestanom vatrom. U pokrajini Luhansk, na primjer, zračna opasnost traje neprekidno od travnja 2022.g. Dogodilo se, uslijed okolnosti, da su se, osim ljudi – prognanika, na Zapad zemlje preselili i poslovi. Mnoge tvrtke sada imaju sjedište u zapadnim regijama zemlje, koje, za sada, procjenjujemo sigurnijima.

>Što stoji iza Trumpove optužbe da je Zelenski diktator? Evo o čemu je riječ

Narod.hr: Prije nekoliko dana Rusi su izveli masovni napad na Kijev. Koliko je zaista opasno bilo, ima li mnogo mrtvih i ranjenih?

Djamić: U noći od subote na nedjelju izveden je izrazito intenzivan napad na Kijev. U tom napadu nije bio veći broj poginulih ili ranjenih, ali to nije jedino mjerilo. Odjekivale su eksplozije, a bio je veoma glasan i rad protuzračne obrane. Provesti noć u skloništu – a koliko li je bilo takvih! – nije najugodnije provedena noć. U jednom ranijem, vremenski kraćem napadu, poginulo je više ljudi. Radilo se o civilima, a to uvijek odjekuje jače, kao i pogoci u stambene zgrade. Gotovo svake noći traju uzbune s kraćim ili duljim trajanjem, od kojih neke nose i ljudske žrtve. Tijekom cijelog proteklog tjedna, na primjer, čule su se noćne eksplozije…

Narod.hr: Kako je vama živjeti pod stalnom opasnošću od ruskih napada? Vrijedi li ona da se čovjek na sve navikne?

Djamić: Napadi neprijatelja u dobroj su mjeri reorganizirali našu svakodnevicu ovdje u Kijevu: od nestanka struje do zastoja u prometu, od policijskog sata do nedostatka osoblja, posebno u pružanju usluga. Moje je iskustvo da se na rat čovjek ne može naviknuti, ali se može ratnim okolnostima prilagoditi. Zato se čini da život teče normalno, a i mi sami sebe pomalo u to uvjeravamo, jer kako bismo inače funkcionirali?!

Narod.hr: Dolaskom Trumpa na vlast porasli su izgledi za ostvarivanje kakvog-takvog kompromisa s Rusijom. Kakvo je bilo naroda, hoće li Ukrajinci pristati na prepuštanje dijela teritorija u zamjenu za mir?

Djamić: Prema definiciji, kompromis podrazumijeva međusobni dobrovoljni dogovor. Postoji li on, to tek treba vidjeti. Ipak, vidljivo je da sve zainteresirane strane nisu za pregovaračkim stolom, a time niti uključene u razgovore. Percepcija rata, barem kako je to objavljeno u medijima, izaziva ovdje nevjericu, razočaranje, pa i ‘zbijanje redova’. Ukrajinci slikovito kažu: Na početku rata ujedinio nas je Putin, a sada bi nas mogao Trump.

Narod.hr: U posljednje se vrijeme sve češće spominju izbori u Ukrajini. Mislite da je to realno? Koliko je Zelenski popularan među ukrajinskim pukom?

Djamić: Izbori u Ukrajini, zaista su jedna od najvažnijih tema, uz, naravno, pregovore o miru. Ukrajinska strana podsjeća da se, prema ukrajinskom Ustavu, izbori ne mogu održati dok traje ratno stanje. A ratno stanje, koje se produžuje svaka 3 mjeseca, traje do 9. svibnja 2025.g. Čini se da je održavanje izbora sve izglednije, ali čim rat završi. I oporba se priklanja takvom rješenju. Općeniti stav oporbe je da treba sačuvati jedinstvo, jer je tako jača ukrajinska pregovaračka pozicija.

Veliku popularnost, koju treba nazvati povjerenjem u predsjednika, Zelenski je stekao na samom početku sveobuhvatnog rata kada je, zajedno s premijerom i predsjednikom parlamenta odbio napustiti Kijev. U ovo vrijeme pregovora o miru, nakon početnih izjava o samom predsjedniku i ratu koji se vodi, popularnost predsjednika je narasla i, prema istraživanjima, ona danas iznosi 57%.

>Kad se raspišu izbori Zelenski bi mogao biti u problemu, a svi spominju bivšeg zapovjednika

Narod.hr: Sporazum o mineralima SAD-a i Ukrajine je na pomolu . O čemu se točno radi? Koja su to prirodna bogatstva u središtu interesa SAD-a?

Djamić: Sam konačni dokument u cjelini još nije dostupan, te navodimo očekivanja koje je u izjavi za tisak naveo predsjednik Zelenski: takav sporazum trebao bi biti prihvatljiv za obje strane – donijeti zaštitu i partnerstvo, kao i da bude na obostranu korist, kako narodima tako i poslovnoj zajednici. Ukratko: ako nema obostranog zadovoljstva, ne može se raditi o partnerstvu. Istovremeno, predsjednik je odbio potpisati sporazum koji bi obavezivao „na ono što će kasnije otplaćivati 10 naraštaja Ukrajinaca“ Jedna od bivših visokih dužnosnica komentirala je na zanimljiv način razliku u onome što je u fokusu pregovora – ranije su to bile vrijednosti (values), a sada su dogovori (deal).

Narod.hr: Prema vašim saznanjima i prognozama, kako će se i kada završiti ovaj grozan rat?

Djamić: Rat će završiti, to je izvjesno, ali kada i kako – to ovisi o pregovaračima. I ne samo… To ovisi o načinu na koji su pregovori organizirani i vođeni. Koliko je rat blizu završetku, ni to ne znamo. Na ukrajinskoj strani postoji želja (predsjednik Zelenski: spreman sam odstupiti ako će tako doći do mira) i nada, koja je u svakom ukrajinskom srcu. Podsjetimo da je Ukrajini prihvatljiv jedino pravedan mir, no u pregovorima su uvijek nužni ustupci, te su konture mira koji će biti postignut, za sada nepoznate.

>Šarić: Rat u Ukrajini nije Domovinski rat, a Trump nije Chamberlain

Izvor: narod.hr