Američki predsjednik Donald Trump u objavi na mreži Truth Social ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao je diktatorom. Što stoji iza tih optužbi? Zašto se nisu održali izbori u Ukrajini prošle godine? Kakvo je stanje slobode medija, vjeroispovijesti i slobode izražavanja u toj ratom opustošenoj zemlji? Donosimo ključne stavke oko kojih se vode prijepori je li Zelenski povukao opravdan potez ili je prekoračio ovlasti, odnosno iskoristio ratno stanje kako bi ograničio političke i medijske slobode te ljudska prava.
> Trump Zelenskog nazvao diktatorom, stižu i reakcije
Trump ga je u svojoj objavi optužio da je od SAD-a uspio izvući 350 milijardi dolara, nazvavši ga pritom „umjereno uspješnim komičarem“. Ocijenio je da Zelenski bez SAD-a ne može okončati rat koji je ionako bio osuđen na neuspjeh.
Nadalje, Trump je zaključio kako SAD od Ukrajine, za razliku od Europske unije, nema nikakve garancije da će dobiti svoj novac natrag. Kritizirao je i Europu za koju vjeruje da se morala više angažirati, odnosno, da se ovaj rat više tiče Europljana, nego Amerikanaca. „Nas razdvaja velik i lijep ocean“, napisao je Trump.
Trump: Diktator Zelenski mogao bi ostati bez države
U drugom dijelu objave, Trump napominje kako je sam Zelenski priznao da je polovica američkog novca „nestala“. Potom je uslijedila kritika kako nisu održani izbori prošle godine. Vrhunac objave jest sljedeća rečenica: „Diktator Zelenski, bez izbora, mora brzo djelovati ili će u suprotnom ostati bez države“. Rat se nikada nije smio dogoditi, a samo njegova administracija ga može okončati, tvrdi Trump. Europa je podbacila, a Zelenski sada želi nastaviti tjerati vodu na svoj mlin, rekao je, implicirajući da Zelenski sudjeluje u korupciji te krađi američke financijske pomoći.
„Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio loš posao. Njegova je zemlja u ruševinama, a MILIJUNI su nepotrebno poginuli – i tako se nastavlja…“, zaključio je Trump.
> Trump: Cilj je izbjeći Treći svjetski rat, ako to zahtijeva dogovora s Putinom, neću oklijevati
Izbori u Ukrajini
Predsjedniku Zelenskom mandat je završio u svibnju 2024. godine. Prema ukrajinskom zakonu, održavanje predsjedničkih izbora je zabranjeno u vrijeme izvanrednog stanja, a ono je uvedeno 24. veljače 2022. godine.
Neke države održavaju izbore u vrijeme rata, a neke ne, ovisno o zakonodavstvu i ustavu pojedine zemlje. Kako je Boris Johnson istaknuo u nedavnoj objavi na X-u, Ujedinjeno Kraljevstvo nije imalo izbore za vrijeme Drugog svjetskog rata. S druge strane, nama je najbliži primjer upravo naša zemlja. Demokratski izbori u Republici Hrvatskoj redovno su se održavali u vrijeme Domovinskog rata.
Stoga, legitimitet Zelenskog svakako je narušen zbog isteka mandata. Međutim, ankete mu daju podršku od oko 57%, pišu mediji, što značajno odstupa od Trumpove tvrdnje da ima podršku svega 4% stanovništva. No ankete, iz očitih razloga, treba uzeti s rezervom. Brojku od 57% donosi Kijevski instutit za sociologiju, a vijest prenosi “The Kyiv Independent“.
> Meloni nazvala EU summit o Ukrajini ‘anti-Trumpovskim’
Gallupova anketa
Primjerice, Gallup, poznata američka analitička i savjetodavna tvrtka koja se, između ostalog, bavi istraživanjem javnog mnijenja, provela je veliko istraživanje u Ukrajini oko stava Ukrajinaca u vezi s nastavkom rata ili njegovim krajem, odnosno sklapanjem brzog mira, čak i pod cijenu gubitka teritorija.
U najnovijim Gallupovim anketama provedenima u Ukrajini u kolovozu i listopadu 2024., prosječno 52% Ukrajinaca želi da njihova zemlja što prije ispregovara završetak rata. Gotovo četiri od deset Ukrajinaca (38%) smatraju da njihova zemlja treba nastaviti borbu do pobjede.
S vremenom je podrška nastavku rata opala u svim regijama Ukrajine, bez obzira na njihovu blizinu bojišnici. Do kraja 2024. podrška je pala ispod 50% u svim dijelovima zemlje. Iako se anketa ne odnosi na Zelenskog kao predsjednika Ukrajine, stavovi stanovništva u značajnoj mjeri odudaraju od njegovih stavova. Također, tvrdi stavovi Zelenskog o okončanju rata mogu se pripisati i pokušaju dobivanja što povoljnijih mirovnih uvjeta.
> Zelenski predlaže razmjenu s Putinom: Kursk za ukrajinski teritorij
Zabrana pravoslavne crkve
Predsjednik Zelenski u kolovozu 2024. potpisao je zakon o zabrani Ukrajinske pravoslavne crkve. Za zakon je glasovalo 265 zastupnika. Potrebna većina je bila 226 glasova.
Za razliku od Pravoslavne crkve Ukrajine, Ukrajinska pravoslavna crkva i dalje priznaje nadležnost Rusije – a to je bio razlog da je parlament Ukrajine zabranio njenu djelatnost. Ova zabrana izaziva mnoštvo prijepora jer, osim političke komponente, ima i onu vjersku.
Carigradski patrijarh Bartolomej I., „prvi među jednakim“ patrijarsima Pravoslavne crkve, priznao je nezavisnu Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
Ovaj potez Zelenskog kritizirao je i papa Franjo, što je dodatno narušilo odnose Vatikana i Kijeva nakon izjave pape o „hrabrosti bijele zastave“, čime je Sveti Otac implicirao da bi Ukrajina uslijed teških gubitaka trebala prihvatiti da rat ne može dobiti i sjesti za stol s ruskim predsjednikom. Još početkom rata, papa je u jednom intervju izjavio da bi jedan od uzroka rata mogao biti „lajanje NATO-a na vrata Rusije“.
> Zelenski: Rusija neće stati sama od sebe, svijet ju mora prisiliti da zaustavi rat
Sloboda medija
Predsjednik Zelenski poduzeo je nekoliko koraka koji su utjecali na medijske slobode u zemlji. U prosincu 2022. potpisao je novi Zakon o medijima koji je izazvao podijeljene reakcije. “Reporteri bez granica” pozdravili su reformu, ističući da zakon uvodi regulacijske mehanizme i pruža pravni status online medijima i društvenim mrežama. Međutim, izrazili su zabrinutost glede potpune neovisnosti medijskog regulatora.
S druge strane, kritičari zakona, uključujući “Europsku federaciju novinara” (EFJ), upozorili su da bi zakon mogao ograničiti slobodu medija. EFJ je istaknuo da zakon proširuje ovlasti državnog regulatora za medije, što bi moglo dovesti do prekomjerne kontrole vlade nad medijskim sadržajem. Podsjećamo, predsjednica EFJ-a je Maja Sever.
> Zelenski upozorava: ‘Bez nas ste osuđeni na propast, Putin će napasti Europu’
Pad povjerenja u državnu televiziju
Nadalje, od početka ruske invazije u veljači 2022., Vlada je uvela jedinstveni informativni program poznat kao „Telemaraton“. Ovaj 24-satni program emitira se na više javnih i privatnih televizijskih kanala kao mjera izvanrednog stanja. Iako je program prvotno služio za suzbijanje ruskih dezinformacija, s vremenom su se pojavile kritike da je postao alat vladine propagande. Prema istraživanju Centra Razumkov iz rujna 2024., 51% ispitanika smatra da „Telemaraton“ više nije relevantan izvor informacija. Kritičari ističu da program izbjegava prikazivanje vladinih pogrešaka i ne nudi raznolikost mišljenja.
Ukrajinski novinari i medijske kuće suočavaju se s različitim oblicima pritisaka. Neki novinari izvijestili su o zastrašivanju i prijetnjama zbog kritičkog izvještavanja o vladi. U prosincu 2024., Udruženje novinara uputilo je pismo predsjedniku Zelenskom, pozivajući ga da prekine s praksama zastrašivanja novinara i ograničavanja medijskih sloboda.
Na udaru su se našli i pojedinci, ne samo mediji i druge pravne osobe, zbog drugačijeg pogleda na rat s Rusijom. Zelenski je u više navrata proširivao popis. Krajem siječnja ove godine uveo je sankcije za još 18 osoba, među kojima su i Rusi i Ukrajinci raznih profila s istim zajedničkim nazivom – ruski propagandisti.
Balansiranje između nacionalne sigurnosti i očuvanja slobode medija ostaje ključan izazov za Ukrajinu u ovom kontekstu.
> Šarić: Rat u Ukrajini nije Domovinski rat, a Trump nije Chamberlain
Zabrana političkih stranaka
Nakon izbijanja rata, Zelenski je zabranio i proruske političke stranke. Najveća oporbena stranka u Ukrajini bila je Oporbena platforma – za život. Ukrajinski predsjednik ju je zabranio, zajedno s još deset stranaka.
Dana 20. ožujka 2022., Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine suspendiralo je djelovanje političkih stranaka „povezanih s Rusijom“. Evo popisa: Oporbena platforma – Za život, Stranka Šarija, Naši, Oporbeni blok, Lijeva opozicija, Savez lijevih snaga, Deržava, Progresivna socijalistička partija Ukrajine, Socijalistička partija Ukrajine, Socijalisti, i Blok Volodimira Salda.
Nakon početne suspenzije, ukrajinski parlament je 3. svibnja 2022. usvojio zakon kojim se zabranjuje djelovanje proruskih političkih stranaka. Predsjednik Zelenski potpisao je taj zakon 14. svibnja 2022., čime je on stupio na snagu.
Kasnije, 20. lipnja 2024., stranka Naša zemlja također je zabranjena pod optužbom za subverzivne aktivnosti protiv države, čime je broj zabranjenih stranaka od početka ruske invazije porastao na 19.
Dok su neki podržali zabranu kao nužan korak za očuvanje nacionalne sigurnosti tijekom rata, drugi su izrazili zabrinutost zbog utjecaja na politički pluralizam i demokratske vrijednosti u zemlji.
> Polšak Palatinuš: Suze ludih europskih Nerona
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.