Dijanović: Na žalost, već dugo vremena europske države imaju veliku krizu državništva i deficit državnika

Disident u vremenu komunizma i kasniji češki predsjednik Václav Havel svojedobno je izjavio: „Glavna zadaća sljedećega razdoblja bit će radikalna obnova ljudske odgovornosti“. Nikada je to aktualnija misao, posebno za svjetske državnike danas kada se nalazimo u geopolitički i sigurnosno najkompleksnijem razdoblju možda i od vremena Drugoga svjetskog rata. Na žalost, već dugo vremena europske države imaju veliku krizu državništva i deficit državnika. Današnji čelnici europskih država često su samo sjene svojih prethodnika. Uzmimo samo za primjer usporedbu Emmanuela Macrona i velikoga Charlesa de Gaullea, piše Davor Dijanović u kolumni za HKV.

Zapad vodi borbu protiv zdravog razuma

I Hrvatska, kao dio sve dekadentnijeg Zapada – koji vodi bitku ne samo protiv kršćanstva, nego i protiv zdravog razuma – nalazi u sličnoj poziciji kao i većina zapadnih država. Jugoslavenski komunizam bio je izopačen sustav izokrenutih vrijednosti koji je počivao na lažima, neslobodi i nasilju. Ipak, i tada je postojala tzv. drugarska samokritika. Nasljednicima političkih drugova u hrvatskoj politici danas je samokritika posve nepoznat pojam. Količina bahatih egocentrika, koji nikada ne priznaju svoje pogrješke, u politici raste jednako kao inflacija posljednjih mjeseci.

Jedini cilj je diskreditirati i poniziti političkog oponenta

Pogledajmo samo komunikaciju između Banskih dvora i Pantovčaka odnosno između vladajućih i oporbe. Kao netko tko se i sam svakodnevno bori s time da, promatrajući političku scenu, ne pretjera sa cinizmom i sarkazmom moram priznati da sam sve više zgrožen načinom komunikacije između političara u Hrvatskoj. U kontekstu bujajućeg egomanijaštva (bez pokrića) konstruktivne rasprave više nema ni za lijek.

U međusobnim sučeljavanjima jedini cilj je diskreditirati i poniziti političkog oponenta, što bolje mu se narugati i dovesti u pitanje sve njegove ne samo političke, nego i ljudske kvalitete. Ne postoji elementarno poštivanje drugoga ljudskog bića. Ako je politička klasa dominantno kapacitirana bahatim egomanijacima bez ikakve empatije za druge ljude, kakvu uopće politiku možemo očekivati s njihove strane?

Istinsko vodstvo

Alexandre Havard u knjizi „Istinsko vodstvo“ odlično je opisao koje bi karakteristike, a među njima i komunikacijske, trebali imati istinski lideri. Na žalost, praksa hrvatske političke realnosti dijametralno je suprotna vrijednostima i vrlinama koje Havard u svojoj knjizi promiče. Politika se pretvorila u zavod za zapošljavanje partijskih trčkarala svih boja i predznaka.

U situaciji najkompleksnije geopolitičke i sigurnosne situacije u svijetu unazad nekoliko desetljeća mi – zbog liječenja kompleksa i frustracija političkih čelnika – nemamo veleposlanike u nekima od najvažnijih država svijeta. Ni tragedija ukrajinskog naroda više nije izuzeta od korištenja u najodvratnije dnevnopolitičke svrhe. U trenutku svatko može postati rusofil ili zaraditi neku drugu diskreditirajuću etiketu. Odgovornost za izgovorenu riječ kod nas je postala nepoznata kategorija.

> Dijanović: Bez isušivanja pravosudne kaljuže Hrvatska ne može naprijed

> Dijanović: Uhićenje pro-life aktivista u Americi nagovještaj je progona katolika posvuda – pa i u Hrvatskoj

Već iz razine političke komunikacije u Hrvatskoj moguće je vrlo lako zaključiti o tome da naša država nema postignut konsenzus o elementarnim strateškim nacionalnim ciljevima. Povratak „radikalne odgovornosti“ nameće se kao imperativ za izlazak iz današnje situacije. Jeftino politikanstvo i međusobne uvrede guraju nas samo dalje u ponor političke katastrofe.

O autoru:

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.