Ako u tražilicu na svom mobitelu utipkate riječ “dronovi” vjerojatno će vam prvo izlistati stranice s jezivim naslovima, kao iz kakvog SF horor filma. “Misteriozni dronovi nad Europom…”, “Dronovi iznad zračne luke u Oslu…”, “Nova uzbuna na nebu iznad EU: Sumnjivi dronovi…”, itd. Europu je zahvatila čudna panika – sablasti dronova kruže nad nama, i svima su nam se vratovi već pomalo ukočili dok gledamo u nebo. Piše to Borislav Ristić za Večernji list.
Panika oko dronova
Panika oko dronova krenula je nekako s dolaskom jeseni. Prvo su zamijećeni nad Poljskom, na što su podignuti NATO i poljski avioni, koji su ih oborili. Uključen je “žuti alarm” NATO-a, dok su mediji javljali kako se Poljska našla pod “invazijom ruskih dronova”. Nitko, naravno, nije mogao potvrditi odakle su ti dronovi došli i jesu li uopće ruski, a svi smo već bili obuzeti panikom kako se nalazimo na rubu Trećeg svjetskog rata.
Pojavljivao se i poneki razuman glas, poput njemačkog ministra obrane, koji je pozivao na “smirenu procjenu situacije”, ali, kao za vraga, misteriozni dronovi odmah su se pojavili i na nebu iznad Njemačke, zbog čega je u dva navrata zatvorena zračna luka u Munchenu, a njemačka vlada najavila otvaranje centra za obranu od dronova. Mediji su još prilježnije iznosili tvrdnje o “hibridnom ratu” i “upadima u zračni prostor”.
Europski političari i ministri su se naslikavali pred TV kamerama, obećavajući razvoj strategije za borbu protiv dronova i povećavanje proračunskih izdataka za vojsku. Predsjednici europskih vlada i ministri obrane žurno su se sastali u Kopehagenu da bi razmotrili novonastalu situaciju. Ne treba ni reći da su toga dana zamijećeni dronovi i nad Danskom. Nad europskim nebom nadvijao se strah od misterioznih letjelica.
>Ristić: Vode nas ljudi koji su zagrijani za ulazak u izravan rat s Rusijom
Prijedlozi za obranu
Valjda kako bi smirili izbezumljeno pučanstvo, počeli su pljuštati prijedlozi kako se obraniti od ove pošasti. Tako su Poljaci zahtijevali antidronovski zid na svojoj granici, dok su Nijemci pokrenuli inicijativu za promjenu Ustava, kako bi mogli obarati dronove, a predsjednica EU komisije sve to pretvorila u novi proračunski izdatak vrijedan milijardu i pol eura. Ništa zato što se uglavnom radilo o komercijalnim dronovima i nepotvrđenim dojavama.
Za to vrijeme, u dalekoj Moskvi, nakon par demantija kako se ne radi o ruskim dronovima, Putin se krenuo rugati kako se, eto, ispričava i kako neće više slati dronove na nas. A i što mu je drugo preostalo kad vidi kako Europa, svladana paničnim strahom, diže svoje avione i saziva sastanke na vrhu, zbog par malih dronova neprovjerenog porijekla, često potpuno bezopasnih? Takvoj Europi i ne treba stvarni neprijatelj.
Europa je psihički labilna
Koliko je Europa psihički labilna već se moglo vidjeti za vrijeme korona-panike. Sada je samo isti alat, s jednakom efikasnošću, upotrijebljen kako bi se postigle malo drukčije svrhe.
Zašto bismo se u Europi bavili vrtoglavim rastom cijena namirnica, inflacijom i sličnim životnim banalnostima, koje nas samo dijele, kad su tu dronovi, koji, uz malo medijskog sufliranja i elementarne psihologije straha, mogu proizvesti sveopće jedinstvo?
Ako Rusija doista stoji iza nekih od ovih upada dronova u europski zračni prostor, ta se strategija pokazala nevjerojatno efikasnom. Ako je u citiranoj Putinovoj ironičnoj izjavi bilo i ponešto od priznanja, onda se mora priznati kako se radi o dobro proračunatoj gesti. Od par upada dronovima cijeloj su se Europi počela tresti koljena. Potencijalnom protivniku to je samo potvrda koliko smo psihološki i politički slabi.
Suvišno je i reći kako europska panika oko dronova nije zbog samih dronova, već zbog svijesti o vlastitim slabostima. Rusija ne mora napasti EU kako bi nas porazila, jer smo za to dovoljni sami sebi. Zašto uopće napadati nekoga tko na zuj drona održava sastanke o sigurnosti i započinje svađu oko milijardi za obranu? Nama, običnim smrtnicima, jedino preostaje da, dok gledamo u nebo, čvrsto držimo šlajbok u dobro zatvorenom džepu.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.