Rat u Ukrajini odužio se van svih očekivanja. Nešto što su ruski stratezi zamislili kao trodnevni izlet do Majdana, pretvorilo se u iscrpljujući “rovovski rat” za svako selo, ulicu, kuću. Ovaj rat je debelo ušao u petu godinu, što je više nego što je Staljinu trebalo da osvoji Berlin, ali sada i mjesec dana duže nego što je trajao Prvi svjetski rat. I pitanje je kada bi se, ovim tempom, taj rat uopće mogao završiti? Piše to Borislav Ristić za Večernji list.
Rat u Ukrajini sve više sliči na “vječni rat”
Premda su proklamirane ruske ambicije u ovom ratu, koji oni zovu “specijalna operacija”, puno skromnije od potpunog vojnog poraza neprijatelja, odgovor na gore postavljeno pitanje je – nikad. Rat u Ukrajini sve više sliči na “vječni rat”, sukob bez konačnog razrješenja. Na pitanje zašto je to tako, odgovor bi se mogao svesti na jednu riječ – dronovi. Dronovi su ratove učinili pravom noćnom morom za sve koji se “late mača”.
Ako napravimo malu paralelu između rata u Ukrajini i rata protiv Irana, primijetit ćemo niz sličnosti. U oba ova rata su dvije supersile “slomile zub” na višestruko slabijem protivniku. Rusija, s jedne strane, i SAD s druge, doživjele su poniženje od strane neprijatelja koji im, statistički gledano, gotovo ni u čemu ne može parirati. A opet, i u jednom i u drugom slučaju isti je odgovor na pitanje zašto? Zbog dronova.
>Ristić: Trumpov Versailleski mir
Pored dronova tradicionalna vojna tehnika djeluje samo kao skup neupotrebljivih starih kanti za otpad
Slike uništenih američkih baza u zaljevu – koje, doduše, zapadni mediji nisu toliko rado prikazivali – kao i slike uništenih ruskih rafinerija, ne samo kraj Petrograda, već i u dubini ogromnog ruskog teritorija, poput one u Omsku, i dalje u Sibiru, dovoljno govore o tome koliko su dronovi promijenili prirodu ratova. Pored dronova tradicionalna vojna tehnika djeluje samo kao skup neupotrebljivih starih kanti za otpad.
Netko bi mogao reći kako će Rusi na kraju, ipak, ostvariti svoje ciljeve i pokoriti Donbas, a možda i uzeti Odesu. Tako bi Ukrajinu sveli na novu Bjelorusiju, koja bi mogla ući u Eu, i svi sretni. Ali, što s tim? Ukrajinci i iz zapadne Ukrajine, koja je žestoko antiruska, mogu jednako gađati ruski teritorij dronovima i praviti Rusima ozbiljnu štetu. Drugim riječima, ovaj rat neće riješiti ni tenkovi ni pješadija. A sve zbog dronova.
Dronovi svaki rat vode u pat poziciju. No, to ne znači da bi mogli i donijeti mir. Velikim silama gordost nikad neće dozvoliti da prihvate realnost. Što nas dovodi u drugu krajnost, onu kataklizmičnu, a to je da velikim silama nuklearno oružje ostaje jedina solucija za povrijeđeni ego. Naravno, to nije nikakva “solucija”, već put u kataklizmu koja bi zbrisala većinu čovječanstva. Ali, to je ulog o kojem se sve češće priča.
Krećemo li se u slučaju Ukrajine u smjeru otvorenog obračuna Rusije i NATO-a?
Povijest ratovanja poznavala je i neke časnije izlaze za iscrpljujuće ratove, u kojima se nije mogao odlučiti protivnik. Još je Homer opjevao dvoboj između Ahila i Hektora, kao častan izlaz iz desetogodišnjeg krvoprolića. Ali, za nas moderne Homer je samo pjesnik, a taj dvoboj tek plod pjesničke mašte. Ipak, zar ne bi bilo časnije rješenje kad bi se na megdanu našli karate-Putin i nabildani Zelenski i riješili pobjednika?
>Ristić: Nema tog robota ili robotaksija koji će biti jeftiniji od čovjeka
Naravno, to bi bila plemenita gesta od strane obojice naših junoša, ali danas, na žalost, ne možemo računati na čast ratnih vođa. Neki kažu kako i u ovoj priči postoji “Trojanski konj”, koji se zove hipersonične rakete, a Rusi ga zovu “Orešnik”. Vidjeli smo ih i u slučaju Irana. Oružje na koje NATO nema odgovor. Pitanje je, stoga, samo krećemo li se u slučaju Ukrajine u smjeru otvorenog obračuna Rusije i NATO-a? Sve sugerira kako je odgovor na to pozitivan, a svu nadu treba usmjeriti da do toga nikad ne dođe.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.