Nedjelja, 21 lipnja, 2026
28.8 C
Zagreb
Pratite nas:
KOKOŠINJAC ILI LOGOR

Vrček: Životinjska farma u okolici Siska

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokušaj industrijskoga naseljavanja stotina milijuna pilića u Sisačko-moslavačku županiju postao je prvorazredni ekološki i politički incident u Hrvatskoj. Svake se godine u Hrvatskoj izlegne oko 50 milijuna pilića, što znači da će broj najavljenih »imigrantskih« pilića biti dvostruko veći. Vlasnik doseljenih pilića bit će ukrajinska tvrtka »Petrinja Chicken Company«, odnosno njezin predsjednik Andrij Matjuha. U deset godina bit će zaklana jedna milijarda jestivih ptica, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Kokošinjac ili logor

Predložena megafarma bit će jedan od najvećih pogona (na pojedinačnoj lokaciji) za proizvodnju pilića u Europskoj uniji. Industrijska moda masovne proizvodnje, beskonačnih klastera i intenzivnoga uzgoja peradi obična je kopija poljoprivrednih kolhoza, gigantskih polja, monokultura i plantaža, na kojima veleposjednik ima samo jednu mantru – visoki prihod po hektaru. A svaki kokošinjac, simpatični kutak seoskoga imanja, u rukama megalomana postaje logor; pilići su u njegovu kavezu poput sardina u konzervi.

Toksikologija površine

Temeljni toksikološki parametar, na primjer, nanočestica jest beskonačna površina, koja se otvara upornim mrvljenjem materijala i tako površina postaje aktivna, ljepljiva, razorna… Slično, ali u suprotnom smjeru, vrijedi za peradarsku farmu – što više kljunova, to više kemije, to manje prirode…

>Vrček: Čuvati se ‘znanosti’ Semira Osmanagića! Tko je otac teorije o bosanskoj dolini piramida?

Prenapuhanim volumenom peradarski projekt prestaje biti tek igra za zelene udruge; masom i površinom pretvara se u politički projekt, u strateško pitanje, u globalni trgovinski problem i u demografski poremećaj. Jer o milijunima brojlera ne će se brinuti Hrvati, nego »nepalci«.

Biskup o obiteljskim gospodarstvima

Instalacija prevelike peradarske farme izravno ugrožava hrvatsku prehrambenu industriju, pa čak i interese poljskih, rumunjskih ili francuskih izvoznika. Ipak, prvi na popisu za odstrjel bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Iako proizvode meso bez antibiotika i kokcidiostatika, često nemaju potporu ljudi plitkoga džepa, škrtaca ili »slijepaca«.

U nedavnom Priopćenju o planiranim peradarskim projektima, zaštiti okoliša, zdravlju ljudi i lokalnoj poljoprivredi sisački biskup Vlado Košić piše: »OPG-ovi nisu samo gospodarska kategorija, nego način života, čuvari tradicije i krajolika te temelj prehrambene sigurnosti i društvene stabilnosti« i nastavlja: »Svaka odluka koja bi mogla dugoročno narušiti njihovo postojanje, kroz moguće onečišćenje, pad vrijednosti zemljišta ili gubitak povjerenja u domaće proizvode, zahtijeva krajnju odgovornost i razboritost.«

Hrvatski harakiri

Službeni blagoslov za predimenzioniranu farmu pilića dozvola je za samoubojstvo, za hrvatski harakiri, kojim se jednoj tvrtki omogućuje kontrola ili vlasništvo nad piletinom cijele države. Stoga su alati i poduzete radnje mjerodavnih institucija tek smokvin list; kao što kamikazama nije potrebna zaštitna kaciga, tako ni industrijskoj hipertrofiji nije potrebna ekološka studija. Moguće kompromisno rješenje zapravo je jednostavno – desetkovati predloženi projekt i odobriti investiciju u farmu pilića s razumnom mjerom.

Tko se (sve) buni?

Pritom su javni prosvjedi važni i potrebni – da podsjete odgovorne na ekološku i etičku cijenu političkih odluka. No i prosvjedi mogu biti kontaminirani. Krivim porukama. Opravdani se zahtjevi lokalnoga stanovništva za zaštitom životnoga prostora ne smiju zasjeniti pokličima ljubitelja životinja ili mrzitelja razvoja. Razvoj nije zabranjen, ali mora imati svoj smjer. A farme pilića nisu zoološki vrt, nego pogoni za uzgoj i klanje. Jer prehrana svakoga čovjeka pretpostavlja »ritual žrtvovanja« i eliminaciju živih organizama.

Najavljena farma pilića, međutim, zbog svoje veličine zaista je nasrtaj na prehrambeni lanac, njezina je veličina ekološka patologija, njezina veličina nije derivat ljudske potrebe za mesom, nego je plod pohlepe, uštede i zarade. Jedini razuman odgovor na prigovore javnosti jest ustupak ukrajinskih vlasnika – smanjiti apetit barem deset puta, jer klaonice nisu kladionice.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci