Jako je puno članaka koji na različite načine navode na zaključke da cjepiva nemaju dostatnu učinkovitost te da je procjepljivanje mjera koju nije opravdano koristiti jer uzrokuje nuspojave ili je vođena isključivo željom farmaceutske industrije za profitom, piše dr. sc. Beata Halassy za Narod.hr.
Želja mi je ovim člankom, u kojem koristim konkretne podatke sa stranice Our World in Data, pokazati da su cjepiva neizmjerno učinkovita te da korist njihove primjene višestruko premašuje nedostatke.
S navedene stranice izdvojila sam za pojedine europske zemlje podatke o procijepljenosti protiv bolesti COVID-19, pozitivnim slučajevima (new cases; pozitivan PCR u brisu nosa), te smrtnosti (new deaths). Our World in Data je projekt neprofitne organizacije Global Change Data Lab smještene u Velikoj Britaniji. Projekt se provodi kroz partnersku suradnju znanstvenika sa sveučilišta University of Oxford i organizacije Global Change Data Lab, koja posjeduje, izdaje i održava web stranicu i podatke.
Na prvoj slici prikazane su tri europske zemlje s vrlo visokom procjepljenošću, u kojima je preko 80% ukupnog stanovništva potpuno cijepljeno, u usporedbi s Hrvatskom u kojoj taj postotak iznosi svega 47%.
U proljeće 2020. vidimo visoku smrtnost u Španjolskoj. Ostale zemlje nisu imale visoku smrtnost, vjerojatno jer tim prvim valom nisu bile pretjerano zahvaćene, baš kao niti Hrvatska. U jesen i zimu na prijelazu iz 2020. u 2021. sve su zemlje imale visoku smrtnost, osobito Portugal, sukladno valovima pojavljivanja virusa u populaciji (pozitivni slučajevi, tj. broj osoba s pozitivnim PCR nalazima u brisevima nosa). To je doba u kojemu u upotrebi nema cjepiva, zemlje se nastoje štititi slabijim ili jačim epidemiološkim mjerama koje uključuju i različite stupnjeve “zaključavanja”, te je i ishod borbe s epidemijom odraz njihove primjene.
Jako veliku smrtnost u Portugalu tada možemo pripisati prevelikom opterećenju zdravstvenog sustava, koji ne može pružiti adekvatnu skrb potrebnima. U takvim situacijama smrtnost je veća nego što bi to realno bila kad zdravstveni sustav ne bi bio napregnut preko svojih granica. Nakon pojave cjepiva, ovdje pobrojane zemlje su pristupile velikoj i snažnoj kampanji cijepljenja te su dosegle procijepljenost od preko 80%. Time su postigle da, usprkos ponovnoj pojavi virusa u populaciji krajem 2021. (pozitivni slučajevi), uz istovremeno puno relaksiranije epidemiološke mjere, smrtnost ne prelazi 2 do 3 slučaja na milijun stanovnika (Španjolska, Island, Portugal).
Nasuprot njima, U Hrvatskoj je, usprkos dostupnosti cjepiva, malo ljudi procijepljeno, što rezultira visokom dnevnom smrtnošću njezinih stanovnika.
Prikaz zemalja s visokom procijepljenošću nasuprot onima s niskom procijepljenošću
Na drugoj slici prikazane su europske zemlje s visokom procijepljenošću (70-80%), koje su također uspješno stavile epidemiju pod kontrolu, u usporedbi s Hrvatskom (47% stanovnika potpuno cijepljeno). Iako prikazane zemlje ovu jesen i zimu (2021/22) mjere pojavu virusa u svojim populacijama (pozitivni slučajevi) smrtnost je vrlo niska, ispod par slučajeva dnevno, za razliku od Hrvatske koja vidljivo odskače, jer pojavu virusa prati i izuzetno velik broj smrtnih slučajeva.
Na trećoj slici nalaze se zemlje koje imaju nisku do vrlo nisku procijepljenost (ispod 50% potpuno cijepljenih osoba). U tim zemljama, među kojima mnoge imaju vrlo blage ili gotovo nikakve mjere od početka epidemije (Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska) svaki je val pojave virusa praćen valom visoke smrtnosti od bolesti COVID-19, gotovo kao na samom početku epidemije, što je direktna posljedica niskog obuhvata cijepljenja.
Velikom procijepljenošću epidemija stavljena pod kontrolu
Da bi jasnije vidjeli učinak cijepljenja, te tri skupine zemalja (vrlo visoka, visoka i niska procijepljenost) prikazane su usporedno na četvrtoj slici. Jasno je vidljiva razlika u pogledu pojavnosti (pozitivni slučajevi) i smrtnosti (smrtni slučajevi) među zemljama visoke i niske procijepljenosti. Možda je najbolji učinak cjepiva vidljiv u Portugalu i Španjolskoj, koje su zbog svog ležernog, mediteranskog duha slične po spremnosti na pridržavanje mjera zemljama jugoistoka Europe, a to se odrazilo u velikom drugom valu (veljača 2021) i po pojavi broja zaraženih, a osobito po smrtnosti od bolesti COVID-19. Navedene zemlje velikom su procijepljenošću epidemiju uspjele staviti pod kontrolu u trećem valu, dok epidemija hara u zemljama niske procijepljenosti i uzrokuje visoku smrtnost te iscrpljuje zdravstvene sustave.
Usporedba Hrvatske s tri zemlje
Na kraju bih Hrvatsku usporedila s tri zemlje o čijim se različitim pristupima u borbi s epidemijom puno raspravlja u javnosti. To su Švedska s gotovo potpunim izostankom bilo kakvih mjera gotovo od samog početka a visoke procijepljenosti nakon pojave cjepiva (73%), potom Portugal, europska zemlja s najvišom procijepljenošću (89%), te na kraju Izrael, zemlja sa srednje visokom procijepljenošću (64%), ali s aktivnom kampanjom višestrukog docjepljivanja.
Švedska je izostankom bilo kakvih mjera od početku epidemije u prva dva vala imala relativno visoku smrtnost (do 15 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), no kroz takva dva vala je značajno prokužila svoju populaciju, a dodatnom je visokom procijepljenošću potpuno obuzdala epidemiju. Ima nisku pojavnost virusa u populaciji i zanemarivi broj smrtnih ishoda.
Portugal je prošao veliki epidemijski drugi val praćen izuzetno visokom smrtnošću, nakon čega je aktivnom kampanjom uspješno procijepio 89% pučanstva. Nakon toga, usprkos javljanju virusa u populaciji, ova zemlja ima zanemarivo nisku pojavnost smrti.
Izrael je zemlja koja je među prvima počela cijepiti stanovništvo, i prednjači po broju doza cjepiva koje ljudi primaju. Uslijed relaksiranja mjera, u toj zemlji se pojavnost bolesti u trećem valu povećala u odnosu na prva dva, no zahvaljujući dobroj procijepljenosti, smrtnost se značajno smanjila.
S druge strane, u Hrvatskoj, koja od početka provodi relaksirane epidemijske mjere i svega je 50% stanovnika kompletno cijepljeno, ova zaraza nije ni približno pod kontrolom. I danas svjedočimo nepotrebno visokoj smrtnosti, gotovo jednako visokoj kao i na početku pandemije.
Procjepljivanje – učinkovita mjera
U zaključku, procjepljivanje kompletne populacije izuzetno je učinkovita mjera u zaštiti od zaraznih bolesti, posebice virusnih, za koje je jako teško pronaći visoko djelotvoran i specifičan lijek. Cijepljenjem ne štitimo samo sebe, već i druge oko sebe, posebno one koji su slabijeg imunološkog sustava zbog neke druge kronične ili teške bolesti odnosno starosti u kojoj dolazi do prirodnog pada općeg imuniteta. Puna djelotvornost cjepiva u zaraznih bolesti ostvaruje se kad se procijepi visoki postotak populacije.
Narativ da treba cijepiti samo stare i bolesne nije ispravan. Stari i bolesni (u svim dobnim skupinama) najčešće sami ne mogu dobro odgovoriti na cjepivo, njihov imunološki i zdravstveni sustav je samom starošću oslabljen. Zaštita koju stvore je slabašna (i ta je bolja nego nikakva). No, kada se zdravi i snažni ljudi cijepe, njihova obrambena reakcija je snažna. Ona sprječava da se virus u njima umnoži.
Kada je cijepljeno mnogo ljudi, tada oni svi zajedno djeluju tako da umanjuju količinu virusa u svojoj populaciji. Kada je virus oko nas u maloj koncentraciji, ljudi će se zaražavati malom količinom virusa. Zaraza malom količinom virusa smanjuje vjerojatnost da se itko razboli teško ili smrtno. Odazovite se cijepljenju.
Ostale članke dr. Halassy na temu COVID-10 epidemije možete pročitati na:
> Dr. sc. Beata Halassy: “Trebate se cijepiti – više je razloga “za” nego “protiv”!”
> Dr.sc. Beata Halassy o prirodnoj virusnoj infekciji i cijepljenju
*Dr. sc. Halassy zaposlena je u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Bila je zaposlenica Imunološkog zavoda d.d. 1994.-2013 i voditeljica je projekta „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj“. Također je jedna od šest finalistica na ovogodišnjem, prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS. Dr. Halassy je članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.
* *Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa