Dr. sc. Beata Halassy: “Trebate se cijepiti – više je razloga “za” nego “protiv”!”

Foto: Privatna arhiva, fah, montaža narod.hr

“Ako želite pomoći populaciji ljudi među kojom živite da zaustavimo širenje virusa, da mu otežamo da se među nama umnaža skačući od jednog do drugog, da nam COVID-19 potvrde postanu nepotrebne, onda ćete poslušati papu Franju i pristupiti cijepljenju, učiniti taj čin kršćanskog milosrđa i ljubavi“, istaknula je dr. sc. Beata Halassy znanstvenica u području imunologije, vakcinologije i toksinologije, u intervjuu za Narod.hr.

Dr. sc. Halassy zaposlena je u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Bila je zaposlenica Imunološkog zavoda d.d. 1994.-2013 i voditeljica je projekta „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj“. Također je jedna od šest finalistica na ovogodišnjem, prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS. Dr. Halassy je članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.

> Dr. sc. Beata Halassy finalistica prestižnoga natjecanja europskih inovatorica: Izoliranjem virusa lakše do cjepiva

Dr. sc. Halassy dala je veliki intervju za Narod.hr o pandemiji, širenju netočnih informacija, cijepljenju, covid-potvrdama….

Narod.hr: Kako Vi gledate na situaciju s epidemijom, s propusnicama, s mjerama, prosvjedima?

Dr. sc. Beata Halassy: Imam već poprilično životnog iskustva i mogu reći da sam ovu situaciju srela već na više razina. Radi se o situaciji kad je vizija i stanje znanja i percepcije u jednim glavama jako odmaknuto od vizije i stanja znanja i percepcije u drugim glavama. Tada je jako teško ostvariti produktivnu komunikaciju iz čistog međusobnog nerazumijevanja jednih i drugih. Naprosto su na predalekim pozicijama i ne razumiju riječi koje jedni drugima upućuju.

Zbog čega naš narod ne vjeruje svojim stručnjacima, teško mi je razumjeti. Mi smo u nekom suludom uvjerenju da o svemu, ali baš svemu mogu svi odlučivati, tumačiti, uvjeravati. Od nogometa do epidemije. Imamo poplavu krivih, parcijalnih informacija, koje se prenose ne znam sve otkuda. Isto tako me fascinira koliko je puno ljudi svakodnevno na društvenim mrežama. Čim se neki post pojavi odmah ima 20 000 likeova. Tko su ti ljudi koji provode vrijeme na društvenimmrežama? Ja jedva stignem jednom u danu na kratko baciti oko.

Narod.hr: Mnogo je krivih informacija u javnosti, što mislite o tome?

Dr. sc. Beata Halassy: Kad o poplavi krivih, lažnih i netočnih informacija govorim, krenula bih od prve krive teze – virus ne postoji. Jako je dugo to trajalo, mislim da ni do danas neki ljudi nisu usvojili da virus doista postoji. Nakon toga je krenulo bombardiranje s tezom da cjepiva služe da bi se ljude čipiralo, da bi im se ugradio neki čip kojim bi ih se moglo nadgledati, njima upravljati. U to se lijepo uklapalo i da je jedan od promotora razvoja cjepiva Bill Gates, čovjek koji se obogatio upravo u informatičkoj industriji. Trebalo je poprilično vremena da veći dio populacije usvoji da se u cjepivima ne nalazi neki digitalni kod, već genski kod, šifra, koja naše stanice upućuje da počnu sintetizirati virusni protein, te tako potaknu naše tijelo na stvaranje imunološke obrane od koronavirusa koji ima upravo taj protein na svojoj površini. Mislim da ni to nisu svi ljudi još usvojili. Ako tomu dodamo da je danas moguće apsolutno svakoga slijediti tko ima bilo kakvu elektroničku napravu povezanu s Internetom poput npr. mobitela i to dobrovoljno, mislim da je jasno da nema nikakve potrebe da se u ljude ubacuju nekakvi čipovi.

Potom je krenula sljedeća kriva teza – cjepiva uzrokuju neplodnost. Apsolutno nikakve sličnosti nema između virusnog proteina i proteina humane posteljice, ali kriva informacija je pala na plodno tlo. Kad je i to raščišćeno, krenulo je s etičnošću cjepiva, jer se u njima koriste stanice porijeklom iz humanih fetusa. Ova informacija je samo djelomično točna, jer su protiv COVID-19 dostupna cjepiva u čijoj proizvodnji se ne koriste stanice porijeklom iz fetusa, to su mRNA cjepiva tvrtki Pfizer i Moderna. 

Kad je i taj prigovor otklonjen, onda kreće bombardiranje nuspojavama. Ozbiljnije nuspojave imaju izuzetno nisku pojavnost. Vjerojatnost ozbiljnije nuspojave od cijepljenja je ravna vjerojatnosti da stradamo u automobilskoj nesreći ove godine u Hrvatskoj. Nitko ne razmišlja o tome da zbog straha o stradanja u prometu ne izlazi u promet svakoga dana više puta. A radi se samo o nesrećama sa smrtnim ishodom. Ako uračunamo i nesreće koje ćemo preživjeti ali s nekim zdravstvenim posljedicama, onda je prometna nesreća u ovoj godini puno vjerojatniji događaj od teške nuspojave od cijepljenja, koje se sve većinom mogu riješiti.

Dakle, svaki prigovor cjepivima moguće je argumentirano otkloniti

No, onda dolazimo do toga – zašto bi se ja izlagao i najmanjem riziku kad bolest mogu uspješno preboljeti. E tu dolazimo do onoga što je rekao Papa – o činu milosrđa, ali malo tko je Papu razumio, posebno ga teško na ovu temu razumiju kršćani, počevši od naših biskupa. Dozvoljavam da možda i ja ne razumijem biskupe, ali sam uvjerena da sam razumjela Papinu poruku. 

Da bi razumjeli što je Papa htio reći, potrebno je razumjeti što su virusi i što su cjepiva i zašto su cjepiva najbolje što imamo protiv virusnih bolesti. Zarazne virusne bolesti nisu samo bolest pojedinca, već su to bolesti populacija, država i naroda. Stoga mislim da je najvažnije neprekidno pojašnjavati što je virus, što radi on, što je cjepivo i što ono radi.

‘Susret s virusom je kao trka’

Narod.hr: Zbog čega se protiv virusa borimo cijepljenjem i zbog čega je sve uloženo u razvoj cjepiva?

Dr. sc. Beata Halassy: Humane viruse možemo zamisliti kao vrlo malene loptice (nevidljive svjetlosnom mikroskopu), koje su izgrađene od istih građevnih elemenata kao i humane stanice. Virusi sami za sebe ne mogu dugo „preživjeti“. Mogu se pod određenim uvjetima pohraniti (na vrlo niskim temperaturama, uz dodatak nekih stabilizatora i slično), ali se njihova funkcionalnost i tokom pohrane smanjuje. Njihovo preživljavanje usko je vezano uz njihovo umnažanje. Umnažati se mogu samo ako uđu u stanice ljudi. Kad virus jednom uđe u stanicu, njegov genom (njegova nukleinska kiselina) preuzima funkciju upravljača i dirigira radom naših stanica. Virusna nukleinska kiselina naredi našim stanicama da proizvode upravo virusne proteine i nove kopije svojeg vlastitog genoma, od kojih se slažu nove virusne čestice. U našim stanicama nastaje ogromno virusno potomstvo. Višestruko se multipliciraju, pri tom iscrpljuju i razaraju naše stanice, ih kojih izlaze u velikom broju. Potom traže sljedeće stanice, u kojima će se dalje umnažati. I to tako traje dok ih nešto ne zaustavi.

U svakom slučaju, svi virusni građevni elementi su isti kao materijal od kojeg su izgrađene i naše stanice. I stoga je jako teško pronaći lijek koji bi učinkovito ubijao samo virus, a ne bi ubijao naše stanice. Jer smo previše slični, izgrađeni od istog materijala.

Najdjelotvorniji lijek u zaštiti od virusa je onaj koji stvara sam čovjek u vidu specifične imunološke reakcije. Ovaj pridjev specifični označava da je obrana našeg organizma usmjerena samo na taj virus i ni na što drugo. Niti na jedan drugi virus, niti na naše vlastite stanice. Samo i isključivo na virus. To je najmoćniji i najselektivniji mehanizam borbe protiv nekog mikroorganizma. Nema tako selektivnog lijeka na tržištu protiv ijednog patogena. A posebno nema protiv virusa. Preostaje stjecanje imuniteta preboljenjem ili cijepljenjem. No osoba koja oboli ne može znati  u trenutku oboljenja koliko će se lako ili teško razboljeti. 

Čovjek je shvatio kako nastaje ta vlastita unutrašnja obrana još početkom 20. stoljeća, a sve sitne molekularne mehanizme uključene u nastanak specifične imunološke obrane u organizmu je čovjek uspio dobro proučiti kroz cijelo 20. stoljeće. 

Detaljno sam već govorila o sličnosti i razlikama odgovora našeg organizma na cjepivo i na cijeli virus. U oba slučaja se u našem organizmu stvaraju borci protiv virusa, a to su dvije skupine limfocita: limfociti koji stvaraju tzv. antitijela i tzv. limfociti ubojice. Antitijela služe da kolaju krvlju i drugim tjelesnim tekućinama te da svaki slobodno plivajući virus, koji traži sljedeću stanicu u koju će ući, uhvate i onemoguće u tom naumu. Kažemo – neutraliziraju. Limfociti ubojice pak, traže u našem organizmu stanice u koje je virus već ušao i ubijaju ih, ne dozvoljavajući da se virus u njima umnoži. Ova dva mehanizma su izuzetno moćna i mogu svladati virusno divljanje po našem organizmu.

Ono što je bitno razumjeti jest da je naš susret s virusom kao trka. Kad virus uđe u nas prvi puta, onda je on u velikoj prednosti. Mi nemamo nikakve obrane, jer ga nismo još nikad vidjeli, i virus nesmetano ulazi u naše stanice i umnožava se, stvara ogromne količine virusa, koje nesmetano kolaju krvlju, inficiraju nove stanice. Ima nekoliko dana prednosti dok se naš organizam ne konsolidira i ne počne stvarati obranu. Tada se osjećamo bolesno. O obujmu štete koju je virus do tada napravio ovisi težina kliničke slike. Ako u nas uđe u startu velika količina virusa, ona će se neizmjerno puta umnožiti i klinička slika će biti još teža. Ako smo i mi sami slabiji, nježniji, stariji, otprije pogođeni nekom bolešću koja nas iscrpljuje, to isto doprinosi težini kliničke slike. 

Cjepiva rade tako da potaknu naš vlastiti organizam da unaprijed stvori borce protiv virusa, prije prvog susreta s virusom. Sportskim rječnikom rečeno, oduzimamo virusu prednost. Kad nas napadne, mi već imamo arsenal koji možemo u njega ispucati.

Zbog čega onda toliko zaraženih ljudi među cijepljenima? Znači li to da cjepiva ne djeluju dobro?

Dr. sc. Beata Halassy: Na temelju čega tvrdite da ima toliko zaraženih ljudi među cijepljenima? Najprije želim istaknuti da je ovo prva pandemija u kojoj se tako masovno prati pojavnost jednog virusa u nosu. U našem nosu u ovom trenutku se nalaze brojni virusi i brojne bakterije. Naš mikrobiom (skupina virusa i bakterija koji žive zajedno s nama) je ogroman. Ljudi pogrešno tumače da je pozitivan nalaz PCR testa u uzorku iz nosa ujedno potvrda da čovjek širi virus ili da je bolestan. Taj nalaz znači da čovjek u nosu ima virusni genom. To samo znači da virus pokušava ili je pokušao ući u organizam. To ne znači da će i ući. To ne znači niti da je virus više živ. To znači samo da je tu prisutna virusna nukleinska kiselina.

Ako je taj nalaz iz osobe koja nikad prije nije srela virus, onda je vjerojatnost da će u toj osobi nastati velika količina novih virusa – velika. Naprosto zato jer ta osoba još nema razvijene vlastite borce protiv tog virusa. Ako je nalaz iz osobe koja je preboljela ili je cijepljena, onda je vjerojatnost da će ta osoba stvarati nove viruse izuzetno mala. U vrijeme epidemija virus je svuda oko nas, ne treba nas čuditi da tragove njegovog prisustva nalazimo u puno nosova.

Narod.hr: Ali svejedno, puno je i cijepljenih osoba koje se ipak razbole?

Dr. sc. Beata Halassy: Tako je, određen broj osoba se ipak razboli, usprkos cijepljenju. Ništa u ovomu svijetu nema 100%-tno djelovanje. Tako ni jedan lijek nema 100% pozitivni učinak. Kad bi imao svi bi bili izliječeni. To na žalost nije tako. Naš odgovor na cjepivo ovisi o više faktora – o nama samima, o cjepivu, ali i o svim okolnostima u distribuciji cjepiva i provođenju cijepljenja. Kako uspješnost cijepljenja ovisi o osobi koja se cijepi? Kako smo stariji, svih naši organski sustavi slabe, pa tako i sposobnost organizma da stvara svoje borce protiv patogena. Stoga je za očekivati da dio ljudi starije životne dobi nisu adekvatno odgovorili na cjepiva. Uz njih, tu su ljudi koji boluju od različitih bolesti, ili se liječe nekim imunosuprimirajućim lijekovima. Cjepiva koja imamo na raspolaganju, njih četiri, nisu međusobno uspoređena.

Naši vlastiti rezultati ispitivanja ishoda cijepljenja u Zagrebu, koji su usporedivi s prvim međunarodnim rezultatima koji se počinju pojavljivati upućuju da su učinkovitija cjepiva na bazi mRNA tehnologije, s blagom prednošću cjepiva proizvođača Moderna, potom Pfizer, iza njih slijedi cjepivo Astra Zenece, a najslabiji imunološki odgovor daje cjepivo Jansen. Razlikuje se i trajnost akutne faze imunološkog odgovora u ova četiri cjepiva. Uz ove čimbenike bitna je i potreba strogo kontroliranih hladnih lanaca u distribuciji cjepiva, koji su možda negdje i prekinuti, te je moguće da su neka cjepiva do korisnika došla i djelomično inaktivirana. Sve su to mogućnosti za slabije ishode cijepljenja u pojedinaca.

No, ako pogledamo oko sebe, trenutno je bolesna dominantno necijepljena populacija, hospitalizaciju treba većinom necijepljena populacija, među preminulima dominira pretežno necijepljena populacija. Više je nego jasno da cjepiva prilično dobro rade svoj posao. A virus se umnaža i generira u ljudi sa simptomima, a to su u prvom redu necijepljeni.

Narod.hr: Kako objašnjavate rast slučajeva i u zemljama s visokom procijepljenošću?

Dr. sc. Beata Halassy: Virusi su kao jedan roj. Probajte ih tako zamisliti. Mali roj je stigao i u te zemlje. Pokušava ući u sve nosove na koje može naići. Te zemlje još uvijek imaju i određen broj ljudi koji nisu cijepljeni i određeni broj ljudi koji nisu dobro odgovorili na cjepivo, i virus ima prostora u nekoj mjeri se multiplicirati, pojačati roj. No, virus u tim zemljama ne čini veliku štetu. Ako pogledate statističke grafikone u zemljama s visokom procijepljenošću, vidjet ćete da iako imaju val povećanog prisustva virusa u nosovima u populaciji, nemaju prateći val hospitalizacija i val smrti, kakav imamo mi i mnoge zemlje s niskom procijepljenošću poput nas. Pogrešno je uspoređivati brojeve među zemljama u određeni dan ili u određenom trenutku. Valovi pojave virusa ne dolaze u svim zemljama u isto vrijeme, nemaju sve zemlje jednake dijagnostičke pristupe i službe, i nisu sve zemlje jednako ažurne u tim poslovima. Jedina prava informacija dolazi iz usporedbi podataka svake od tih pojedinih zemalja u vremenu prije cijepljenja i u vremenu nakon pojave cjepiva.

Prije pojave cjepiva sve su zemlje imale valove slučajeva (pojava virusa u nosu) praćen podudarnim valom smrtnih slučajeva. Nakon pojave cjepiva, zemlje s visokom procijepljenošću imaju val slučajeva, no njega ne prati val smrti. U našoj zemlji imamo i prateći val smrti.

Cijepljenjem postajemo brana stvaranju novih velikih količina virusa’

Narod.hr: Smatrate li da Stožer dobro upravlja situacijom? 

Dr. sc. Beata Halassy: Prije svega bih htjela reći da ne bih htjela biti u njihovoj koži i donositi odluke u situaciji kada se susrećemo s novim virusom, o kojemu tek učimo i paralelno moramo donositi odluke. To je jedna izuzetno iscrpljujuća i odgovorna situacija. 

Stručnjaci u Hrvatskoj su složni kao malo oko koje teme – cijepljenje je najbolja strategija. Stručnjake u virusnoj imunologiji imamo svjetskog kalibra. Nogometnim rječnikom, hrvatski virusni imunolozi su poput npr.  Modrića, Perišića i Bobana u nogometu. Profesori Bojan Polić, Stipan Jonjić, Astrid Krmpotić su imunolozi koji mogu igrati u svjetskog imunološkoj reprezentaciji. Na žalost, oni nisu pozvani u Znanstveni savjet. No, ako ih poslušate i potražite njihove istupe čut ćete da pozivaju na cijepljenje. Određeni disonantni tonovi se čuju iz Znanstvenog savjeta. Nogometnim rječnikom rečeno to je zato što je na savjetovanje o nogometnoj temi pozvan i košarkaš.

Stožer preporuča i moli ljude da pristupe cijepljenju. Osigurali su dovoljne količine cjepiva. Apsolutno ih podržavam u tomu, jer je to sa znanstvenog i stručnog aspekta najdjelotvorniji pristup. Da smo procijepljeni kao Portugal, imali bismo u populaciji viruse u nosu, ali bi bilo jako malo ljudi koji bi trebali hospitalizaciju i bilo bi puno manje smrti, baš kao u zemljama s visokom procijepljenošću. Zašto? Zato što bi virus neprekidno nailazio na brane u svakoj onoj osobi koja je bolest preboljela ili se cijepila. Virus bi pokušao ući, ali ne bi mogao, i to bi za njega bila slijepa ulica. Uz puno takvih slijepih ulica, i količina virusa u našoj populaciji bi se drastično smanjila. Zbog toga Papa kaže da je cijepljenje čin milosrđa i ljubavi.

Cijepljenjem postajemo brana stvaranju novih velikih količina virusa, doprinosimo nastanku jedne kolektivne brane njegovom širenju. A ako nema puno virusa u našoj populaciji, onda će i najkrhkiji među nama biti puno bolje zaštićeni, i oni kojima cjepivo nije djelovalo, i oni koji zbog nekog razloga ne smiju primiti cjepivo.

Narod.hr: Je li bilo nekih pogrešnih odluka Stožera?

Dr. sc. Beata Halassy: Ono što smatram pogreškom u upravljanju (ne samo našeg Stožera, nego i u svijetu uopće) jest neprepoznavanje preboljelih kao osoba koji imaju imunološku zaštitu barem jednako dobru kao potpuno cijepljeni, a sigurno i bolju. To je jedina nestručna diskriminacija koju vidim – inzistiranje na cijepljenu preboljelih nakon samo šest mjeseci, pogotovo preboljelih koji su imali ozbiljnu simptomatsku bolest. Oni imaju vrlo jak imunitet na ovu bolest. Jednako tako inzistiranje da primaju po dvije doze cjepiva, ako je razmak od njihovog preboljenja do cijepljenja veći od 6 mjeseci, koje je  netko administrativno odredio. 

Upravljanje i donošenje odluka bilo bi puno lakše kad bi se i imunitet koji osobe razviju neposredno nakon bolesti i neposredno nakon cijepljenja počeo mjeriti, jer bi olakšao procjenu tko bi trebao svakako primiti još koju dozu cjepiva. Nije to bilo jednostavno do sada organizirati, jer iako je puno testova na tržištu za mjerenje specifičnih antitijela, nije do sada bilo jasno što ti brojevi stvarno znače, pa bi za njih trebalo odrediti određeni zlatni standard – vjerojatno neutralizacijski test prema kojem bi se svi mogli umjeravati. U budućnosti bi mjerenje antitijela ne samo po količini već i vrsti te kvaliteti, moglo biti također vrijedan alat u borbi s pandemijom i postizanjem kolektivne imunosti.

Narod.hr:  Slažete li se s COVID-19 potvrdama?

Dr. sc. Beata Halassy: Što mislim o COVID19 potvrdama? Mislim da je to jedan alat kojim zemlje pokušavaju osigurati što manji unos virusa u svoju populaciju, što manji prijenos virusa unutar populacije. Među pravilima ima stručno nelogičnih – tu prvenstveno mislim na preboljele. Pravila su osmišljena kao da je imunost stečena cijepljenjem nešto idealno, a ne imunost stečena preboljenjem. To je u tim pravilima najveća greška. Postoji prirodna imunosti i umjetna imunost. Jasno je što je original, a što kopija.

Međunarodne COVID-19 potvrde su jedna priča, na njih slabo možemo utjecati. Naša nacionalna dodatna pravila za ulazak u javne prostore su proširenija, nastoje poboljšati sve što je u međunarodnim pravilima na krivim osnovama. Za sve one koji niti u jedno pravilo ne potpadaju omogućeno je testiranje. Sav taj angažman oko toga je jako iscrpljujući. Ljudi se više bave provjerom pravila nego svojim stvarnim poslom. Izgubili smo se u administriranju. 

To sve skupa ne bi bilo potrebno kad bi ljudi shvatili da imamo situaciju u kojoj je jako povećana smrtnost u odnosu na prosjeke iz prijašnjih godina. Uzrok toj povećanoj smrtnosti je novi virus, za dio smrti je odgovoran direktno, za drugi dio smrti odgovoran je posredno (kroz smanjenu dostupnost drugih medicinskih usluga). Pritisak na zdravstveni sustav, posebno na njegov dio koji se bori s liječenjem zaraženih je pod pritiskom već drugu godinu. Rješenje za sve ovo je visoka procijepljenost kvalitetnim cjepivima svih onih koji bolest nisu preboljeli. To je stav svih relevantnih stručnjaka o ovoj temi.

Ako želite pomoći populaciji ljudi među kojom živite da zaustavimo širenje virusa, da mu otežamo da se među nama umnaža skačući od jednog do drugog, da nam COVID-19 potvrde postanu nepotrebne, onda ćete poslušati papu Franju i pristupiti cijepljenju, učiniti taj čin kršćanskog milosrđa i ljubavi. I nastaviti u miru raditi svoj posao najbolje i najpoštenije što možete. 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.