“Obavještavamo Vas kako naša ustanova usko surađuje s Kliničkom bolnicom Dubrava, kako po pitanju prijema pacijenata kojima se zbog organizacijskih razloga zdravstvena skrb privremeno ne može pružiti u KB Dubrava, tako i po pitanju našeg zdravstvenog osoblja koje sudjeluje u radu iste ustanove.”, napisali su za Narod.hr djelatnici Kliničke bolnice Merkur vezano uz naš upit oko primitka onkoloških pacijenta koji se nakon odluke o pretvaranju KB Dubrave u Covid bolnicu tamo više ne mogu liječiti.
Usprkos širenju zaraze koronavirusom, smrtnost od ostalih bolesti, kao npr. tumora, nije se smanjila. U tom smislu, maligne bolesti i dalje predstavljaju značajan problem i jedan od vodećih uzroka smrti, a pacijenti koji su se liječili u bolnici Dubrava, tamo više ne mogu.
Naime, donesena je odluka kako se “od ponedjeljka, 2/11/2020 god. u KB Dubrava liječe samo bolesnici oboljeli od bolesti COVID-19. Svi onkološki pacijenti koji zahtijevaju operativno liječenje u općoj anesteziji biti će telefonski kontaktirani o daljnjem postupanju”.
Da je ta odluka loša, osobito po onkološke bolesnike, smatra i predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta prof. dr. sc. Milan Vrkljan.
“Zbog nebrige, nestručnosti, kašnjenja s odlukama, bez ikakve strategije, nama se u svim bolnicama proširila zaraza. Nemamo nijednu bolnici sigurnu gdje se mogu liječiti bolesnici s malignim bolestima. Ove smo godine dijagnosticirali samo 50 posto očekivanih bolesnika s malignim bolestima. Što znači da je 50 posto pacijenata promaklo dijagnostici, a pojavit će se simptomi kada će bolest biti uznapredovala.”, istaknuo je u razgovoru za Narod.hr prof. dr. sc. Vrkljan.
> Vrkljan o cjepivu: U pozadini su financijski interesi, vjerojatno se ne bih cijepio
Stručnjaci koji se bave onkološkim bolestima od početka epidemije COVID-19 upozoravaju da će jedna od posljedica biti veliki porast karcinoma pa pozivaju građane da ne zanemaruju simptome.
KB Merkur za Narod.hr: ‘Surađujemo s KB Dubravom po pitanju prijema onkoloških i ostalih pacijenata’
Narod.hr odlučio je istražiti tko je preuzeo pacijente iz Dubrave i mogu li im se pružiti svi potrebni tretmani i usluge u drugim kliničkim bolnicama.
Odgovor Kliničke bolnice Merkur prenosimo u cijelosti:
“Nastavno na Vaš upit o poslovanju Kliničke bolnice Merkur u uvjetima krizne epidemiološke situacije, obavještavamo Vas kako naša ustanova usko surađuje s Kliničkom bolnicom Dubrava, kako po pitanju prijema pacijenata kojima se zbog organizacijskih razloga zdravstvena skrb privremeno ne može pružiti u KB Dubrava, tako i po pitanju našeg zdravstvenog osoblja koje sudjeluje u radu iste ustanove. Trenutna epidemiološka situacija otežala je funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava, međutim sve usluge za naše pacijente, pa i onkološke bolesnike, osigurane su sukladno kadrovskim i prostornim mogućnostima Kliničke bolnice Merkur, a našim pacijentima će biti pružena najbolja moguća zdravstvena skrb u danim okolnostima.”
Što smo poslali u upitu?
Zbog interesa javnosti i naših čitatelja, na adrese e-pošte zagrebačkih bolnica – među kojima je i KB Merkur – zatražili smo odgovore na pitanja koja se odnose na primitak onkoloških pacijenata u bolnicu te smo im postavili sljedeća pitanja:
1. Koliko pacijenata iz KB Dubrave ste preuzeli, nakon što je ta bolnica proglašena Covid bolnicom?
2. S kojim se problemima susrećete prilikom primitka pacijenata iz Dubrave?
3. Mogu li Vaši kapaciteti i osoblje osigurati sve usluge za onkološke bolesnike?
4. Sudjeluju li liječnici i medicinsko osoblje iz vaše bolnice u radu bolnice KB Dubrava? Koliko liječnika i ostalog medicinskog osoblja?
5. Koliko ste od početka godine dijagnosticirali očekivanih bolesnika s malignim bolestima i primijetite li pad?
Odgovore ostalih bolnica do zaključenja ovog članka nismo dobili.
U KB Dubrava samo oboljeli od bolesti COVID-19
Klinička bolnica Dubrava jedna je od vodećih bolnica sveukupnog državnog značaja. U njoj se inače izvodila nastava za studente Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Visoke zdravstvene škole Sveučilišta u Zagrebu.
Bolnica ima površinu od 80.470 m2, stacionarni dio projektiranog kapaciteta 750 postelja, te prateće nemedicinske sadržaje. Prije pandemije koronavirusa imala je u funkciji 600 bolesničkih postelja u stacionarnom dijelu bolnice (prosječna iskorištenost postelja 85-90%), u kojima se godišnje liječilo gotovo 18.000 bolesnika, a u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti pružilo se više od 1,400.000 usluga za cca 280.000 bolesnika iz cijele Hrvatske.
Bolesnici Zavoda za hematologiju, Zavoda za neurokirurgiju i Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB Dubrava tijekom pandemije koronavirusom (COVID-19) na mrežnim stranicama među informacijama za pacijente mogu pronaći samo e-adrese liječnika s tih zavoda preko kojih ih mogu kontaktirati, ne pišu telefonski brojevi.
Prema podatcima s mrežnih stranica Klinika za kirurgiju imala je 144 kreveta, a godišnje se hospitalizira oko 4000 bolesnika. U operacijskom bloku dnevno se radilo u 12 kirurških dvorana uz manje operacijske dvorane na poliklinici i hitnoj službi, tako da se godišnje učinilo više od 4000 operacija. Na klinici su stalno zaposlena 39 liječnika, od čega 7 profesora, 3 docenta, 8 doktora znanosti i 4 magistra znanosti.
Na Zavodu za urologiju KB Dubrava inače radi 8 specijalista urologa i dva specijalizanta urologije. Godišnje se u prosjeku na tom odjelu stacionarno liječi oko 1250 bolesnika te još oko 1500 putem dnevne bolnice.
U KB Dubrava ustrojena je bila i Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sastojala se od Zavoda Interne klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Zavod za bolesti srca i krvnih žila, Zavod za gastroenterologiju, Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Zavod za hematologiju, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Zavod za pulmologiju, Zavod za hitnu i intenzivnu medicinu, Specijalistički zavod za kliničku farmakologiju.
Zavod za nefrologiju i dijalizu sastoji se od dva odjela: Odjel nefrologije, Odjel dijalize i Dnevne nefrološke bolnice. U sklopu zavoda su i ambulante: ambulanta za nefrologiju i ambulanta za hipertenziju, a na stranicama Zavoda stoji obavijest da “s obzirom na privremeni prestanak rada nefroloških ambulanti zbog pandemije koronavirusa, Vašeg nefrologa do daljnjeg možete kontaktirati” na e-adrese koje su navedene u nastavku obavijesti.
Odjel nefrologije imao je 22 bolesnička kreveta, te su se na odjelu pretežno liječili nefrološki bolesnici, te jedan dio internističkih bolesnika (internistički bolesnici drugih supspecijalnosti) koji su se hospitalizirali preko Hitne službe bolnice. Na odjelu se izvodila i nastava za studente Medicinskog fakulteta i edukacija specijalizanata interne medicine.
Na Odjelu nefrologije, osim pročelnika Odjela rade još deset nefrologa, specijalizanti interne medicine i 13 medicinskih sestara. U radu Odjela sudjeluju i nefrolozi Odjela hemodijalize. Osim bolesnika iz grada Zagreba i zagrebačke županije koje teritorijalno pripadaju bolnici KB Dubrava, za tu dijagnostičku pretragu na Odjel nefrologije dolazili su bolesnici iz cijele Hrvatske, te iz Bosne i Hercegovine. Na Odjelu se provodilo suvremeno imunosupresivno liječenje glomerulonefritisa, te liječenje komplikacija bolesti, liječili su se bolesnici iz cijele Hrvatske.
KB Dubrava nije imala epidemiologa, imala je dva infektologa te je cijelo vrijeme “tijesno surađivala s Klinikom za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević'”, kazao je početkom studenoga prof. dr. sc. Ivica Lukšić, dr. med., v.d. ravnatelja KB-a Dubrava u Zagrebu, inače voditelj Odjela za onkološku kirurgiju glave i vrata. ”Jasno je da osoblje KB-a Dubrava i zbrinjavanje bolesnika na ovaj način nije dostatno. Zahvalio bih svim ostalim zdravstvenim djelatnicima koji dolaze za pomoć u radu i liječenju u KB Dubrava”, poručio je prof. dr. sc. Lukšić.
Premda službenih podataka još uvijek nema, udruge okupljene na platformi Onkologija.hr navode da je od početka pandemije od raka u Hrvatskoj umrlo 7000 ljudi. Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nema nacionalnu strategiju borbe protiv raka, a sljedeće se godine, zbog situacije s epidemijom, očekuje još više novooboljelih od karcinoma, kao i više umrlih.
Hrvatska je na samom dnu europske ljestvice po stopi preživljavanja od malignih bolesti i među pet država s najgorom stopom općenito kad je u pitanju broj oboljelih. Okupljeni na platformi Onkologija.hr ističu da smo u 11 godina, koliko čekamo usvajanje Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, zbog malignih bolesti izgubili grad veličine Splita.
Tekst se nastavlja ispod oglasa