Pitali smo: Što je s operacijama i gdje se sada liječe onkološki i svi ostali bolesnici KB Dubrava?

Foto: Fah

Pozivni centar za osiguranje zdravstvene zaštite onkoloških pacijenata u bolnicama za vrijeme pandemije koronavirusa počeo je s radom u petak ujutro. Broj Pozivnog centra je: 01 460 76 99, a najviše poziva vezano je uz KB Dubrava.

“Briga za onkološke pacijente nam je u fokusu. Do jutros je bilo preko 720 upita na Pozivni centar. Preko 92 posto odnosi se na problematiku KB Dubrava. Moramo ustrojiti novi poslovni proces oko bolesnika koji su bili predviđeni za liječenje u KB Dubrava i sve druge zagrebačke bolnice prilagoditi novim uvjetima funkcioniranja”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak. Kazao je da danas ide novi sastanak s HZZO-om da bi upogonili sasvim novi poslovni proces i sve one koji su imali termine u KB Dubrava raspodijele prema svim drugim zdravstvenim ustanovama.

“To je krajnje zahtjevno, jer će liječnici iz KB Dubrava, neurokirurzi, kardiokirurzi,… dijelom i dalje participirati u zbrinjavanju COVID-19 bolesnika. Oni neće biti svi izmješteni u druge ustanove i neće raditi svoju djelatnost u drugim ustanovama, već u KB Dubrava s oboljelim od koronavirusa. To nam ovaj izazov čini većim. Vjerujem da će ovaj novi poslovni proces polučiti da riješimo pitanje onih koji su bili naručeni u KB Dubrava, a isto tako svih ostalih onkoloških bolesnika. Zato smo povećali i kapacitete pozivnog centra, od danas u njemu radi 10 djelatnika”, kazao je ministar Beroš na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Pacijentica Marija Orlić iz Pule trebala je 15. prosinca 2020. otići na kontrolu u KB Dubrava, ali je putem medija doznala da se oni koji nisu oboljeli od COVID-a, ne mogu više tamo liječiti.

“Ja ne znam gdje da se javim. Znači ja do svog operatera ne mogu doći”, naglasila je Marija, kojoj se dojka opet upalila, te je trenutno na antibiotiku. Smatra da će ova situacija dovesti do kulminacije svih ostalih bolesti.

“Znate i sami koliko to djeluje na organizam gdje nama stresna situacija može biti okidač. U velikom smo strahu i bojimo se što će biti s nama”, dodala je.

Marija kaže da je žalosna te smatra da će ova situacija dovesti do kulminacije svih ostalih bolesti.

“Nažalost puno će ih od COVID-a umrijeti. Međutim, COVID ćemo izliječiti, a za sve ostalo ćemo poslije plaćati veliki danak, jer ljudi s karcinomima, sa srčanim ili moždanim udarom trebaju odmah, ali odmah zdravstvenu zaštitu i pomoć, a kasnije kada COVID prođe će biti kasno”, poručila je Marija za HRT.

U KB Dubrava samo oboljeli od bolesti COVID-19

Na mrežnim stranicama KB Dubrava stoji da se “od ponedjeljka, 2/11/2020 god. u KB Dubrava liječe samo bolesnici oboljeli od bolesti COVID-19. Svi onkološki pacijenti koji zahtijevaju operativno liječenje u općoj anesteziji biti će telefonski kontaktirani o daljnjem postupanju u najkraćem roku”.

Anesteziologinja KB-a Dubrava Marija Bilić bila je gošća Dnevnika N1 televizije gdje je govorila o stanju u toj bolnici, koja je sada COVID-centar.

“U KB Dubrava od trenutnih 625 kreveta, slobodno je još 304 postelja. Više od 50 posto kapaciteta je popunjeno. Iz minute u minutu pristižu COVID-pozitivni bolesnici. Radimo svi uistinu punim srcem i dušom, altruistički. Dobili smo pomoć naših kolega anesteziologa iz KBC Sestre Milosrdnice i KBC-a Rebro. Umorni smo, iscrpljeni, više ne brojimo koliko smo smjena odradili”, kazala je Bilić.

Značaj KB Dubrava

Klinička bolnica Dubrava jedna je od vodećih bolnica sveukupnog državnog značaja. U njoj se inače izvodila nastava za studente Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Visoke zdravstvene škole Sveučilišta u Zagrebu.

Bolnica ima površinu od 80.470 m2, stacionarni dio projektiranog kapaciteta 750 postelja, te prateće nemedicinske sadržaje. Prije pandemije koronavirusa imala je u funkciji 600 bolesničkih postelja u stacionarnom dijelu bolnice (prosječna iskorištenost postelja 85-90%), u kojima se godišnje liječilo gotovo 18.000 bolesnika, a u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti pružilo se više od 1,400.000 usluga za cca 280.000 bolesnika iz cijele Hrvatske.

Bolesnici Zavoda za hematologiju, Zavoda za neurokirurgiju i Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB Dubrava tijekom pandemije koronavirusom (COVID-19) na mrežnim stranicama među informacijama za pacijente mogu pronaći samo e-adrese liječnika s tih zavoda preko kojih ih mogu kontaktirati, ne pišu telefonski brojevi.

Na telefonske odjele ostalih Zavoda i odjela, primjerice Odjela za dijalizu nitko se ne javlja.

Prema podatcima s mrežnih stranica Klinika za kirurgiju imala je 144 kreveta, a godišnje se hospitalizira oko 4000 bolesnika. U operacijskom bloku dnevno se radilo u 12 kirurških dvorana uz manje operacijske dvorane na poliklinici i hitnoj službi, tako da se godišnje učinilo više od 4000 operacija. Na klinici su stalno zaposlena 39 liječnika, od čega 7 profesora, 3 docenta, 8 doktora znanosti i 4 magistra znanosti.

Na Zavodu za urologiju KB Dubrava inače radi 8 specijalista urologa i dva specijalizanta urologije. Godišnje se u prosjeku na tom odjelu stacionarno liječi oko 1250 bolesnika te još oko 1500 putem dnevne bolnice.

U KB Dubrava ustrojena je bila i Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sastojala se od Zavoda Interne klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Zavod za bolesti srca i krvnih žila, Zavod za gastroenterologiju, Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Zavod za hematologiju, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Zavod za pulmologiju, Zavod za hitnu i intenzivnu medicinu, Specijalistički zavod za kliničku farmakologiju.

Zavod za nefrologiju i dijalizu sastoji se od dva odjela: Odjel nefrologije, Odjel dijalize i Dnevne nefrološke bolnice. U sklopu zavoda su i ambulante: ambulanta za nefrologiju i ambulanta za hipertenziju, a na stranicama Zavoda stoji obavijest da “s obzirom na privremeni prestanak rada nefroloških ambulanti zbog pandemije koronavirusa, Vašeg nefrologa do daljnjeg možete kontaktirati” na e-adrese koje su navedene u nastavku obavijesti.

Odjel nefrologije imao je 22 bolesnička kreveta, te su se na odjelu pretežno liječili nefrološki bolesnici, te jedan dio internističkih bolesnika (internistički bolesnici drugih supspecijalnosti) koji su se hospitalizirali preko Hitne službe bolnice. Na odjelu se izvodila i nastava za studente Medicinskog fakulteta i edukacija specijalizanata interne medicine.

Na Odjelu nefrologije, osim pročelnika Odjela rade još deset nefrologa, specijalizanti interne medicine i 13 medicinskih sestara. U radu Odjela sudjeluju i nefrolozi Odjela hemodijalize.

Na Odjelu nefrologije uz rutinske pretrage uobičajene u internoj medicini i nefrologiji, obavljali su se sljedeći subspecijalistički dijagnostički i terapijski postupci: perkutana biopsija bubrega, metoda je uvedena u rutinsku primjenu u KB Dubrava 1997. godine. Osim bolesnika iz grada Zagreba i zagrebačke županije koje teritorijalno pripadaju bolnici KB Dubrava, za tu dijagnostičku pretragu na Odjel nefrologije dolazili su bolesnici iz cijele Hrvatske, te iz Bosne i Hercegovine. Na Odjelu se provodilo suvremeno imunosupresivno liječenje glomerulonefritisa, te liječenje komplikacija bolesti, liječili su se bolesnici iz cijele Hrvatske.

KB Dubrava nije imala epidemiologa, imala je dva infektologa te je cijelo vrijeme “tijesno surađivala s Klinikom za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević'”, kazao je početkom studenoga prof. dr. sc. Ivica Lukšić, dr. med., v.d. ravnatelja KB-a Dubrava u Zagrebu, inače voditelj Odjela za onkološku kirurgiju glave i vrata. ”Jasno je da osoblje KB-a Dubrava i zbrinjavanje bolesnika na ovaj način nije dostatno. Zahvalio bih svim ostalim zdravstvenim djelatnicima koji dolaze za pomoć u radu i liječenju u KB Dubrava”, poručio je prof. dr. sc. Lukšić.

Iscrpljeno osoblje Kliničke bolnice u Dubravi

Iscrpljeno osoblje Kliničke bolnice u Dubravi dobilo je ovih dana pojačanje. U sklopu bolnice otvoren je u petak novi odjel koji će voditi liječnici i medicinske sestre iz KBC-a Zagreb. Timovi s Rebra izmjenjivat će se u Dubravi svakih mjesec dana te brinuti se za intenzivnu jedinicu, javlja HRT

Tim iz KBC-a Zagreb koji vodi novi COVID odjel intenzivne u Dubravi ima 65 članova – liječnika i medicinskih sestara.

Timovi će se izmjenjivati nakon mjesec dana. U planu su i timovi iz KBC-a Sestre milosrdnice, a u pripravnosti su i timovi iz Kliničke bolnice Sveti Duh te Merkura.

Pitanja za Nacionalni Stožer civilne zaštite

S obzirom na nacionalni značaj KB Dubrava, koji je imala prije pandemije koronavirusa, ministru zdravstva Viliju Berošu i Nacionalnom Stožeru civilne zaštite Narod.hr uputio je pitanja:

1. Zašto se odabralo KB Dubrava za COVID-centar?
2. Gdje su sada smješteni pacijenti koji su prije njezine prenamjene bili u bolnici i/ili dolazili na preglede u bolnicu?
3. Koliko je pacijenata bilo na dijalizi u KB Dubrava i gdje oni sada idu na dijalizu?
4. Koliko je kirurga i dalje u KB Dubrava?
5. Gdje su preraspodijeljeni ostali kirurzi koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?
6. Jesu li povećani kapaciteti za onkološke bolesnike u drugim bolnicama i kojim?
7. Gdje su preraspoređeni liječnici specijalisti iz onkologije i radioterapije koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?

Odgovore Nacionalnog Stožera objavit ćemo čim ih dobijemo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr