Na području grada Karlovca i okolice srpska vojska ubila je 156 žena. Nikada nitko nije odgovarao za ove zločine niti se ispričao u ime neke ‘pomirbe’ ili kajanja za ove zločine.
Zločini agresorske srpske vojske u Domovinskom ratu bili su svakodnevni, brutalni i bez milosti. Cilj je bio etničko čišćenje i genocid nad Hrvatima i ne-Srbima na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.
Srpska vojska, po zapovijedi i organizaciji Beograda i Srbije, izvršila je agresiju na Hrvatsku do tada neviđenu u Europi. Cilj je bio pripojiti veliki dio naše domovine Srbiji, prvo kroz ostanak u tzv. krnjoj Jugoslaviji, a onda Velikoj Srbiji. Pod srpskom vojskom podrazumijevamo pobunjene Srbe koji su živjeli u Hrvatskoj, četnike i druge dobrovoljce iz Srbije i dr., te JNA koja je ratovala u korist Srbije.
Zbog uspjeha Hrvatske vojske u vojno-redarstvenoj akciji „Medački džep“, čiji je cilj bio izvući grad Gospić iz poluokruženja i gotovo svakodnevnog bombardiranja i pucanja po gradu, srpska vojska je napravila odmazdu granatiranjem gradova.
Duž cijele bojišnice od Karlovca do Dalmacije došlo je do odmazde bombardiranjem i ubijanjem civila.
Najviše je stradao Karlovac u kojem je ubijeno na dan 10. rujna 1993. u zločinačkom bombardiranju središta grada ubijena trudnica i dijete koje je nosila pod srcem, te još šestero nevinih civila. Karlovac je udaljen od Gospića, u kojem su se dogodili vojni sukobi, preko 100 kilometara, te je ovo klasični ratni zločin koji zahtijeva najveću kaznu.
U gradu su ranjene 23 osobe, od kojih 13 teško.
Ciljevi agresora najčešće su bili domovi u kojima su živjeli civili, starci, žene i djeca, i to najčešće u ranim jutarnjim satima kada je najveći dio ljudi bio kod kuće. Tako, prema podatcima 90 posto civila stradalo je u svojim domovima. Za mnogima se još traga jer se vode kao nestali. Tromost hrvatskih institucija i neizvještavanje javnosti još više produbljuju agoniju u srcima i mislima rodbine stradalih, piše Glas Koncila
Ubijena u sedmom mjesecu trudnoće
Među ubijenim ženama na karlovačkom području bila je i 29-godišnja Manda Prašin koja je bila u visokoj trudnoći. Dok je suprug bio na ratištu, Manda je bila u njihovu podstanarskom stanu u naselju Banija u Karlovcu. Nakon udaje kraće vrijeme živjela je u Draganiću, a onda se sa suprugom doselila u Baniju. Bila je u sedmom mjesecu trudnoće i očekivani je porod trebao biti u studenom 1993. Ubijena je 10. rujna 1993. na kućnom pragu, zajedno s djetetom koje je nosila pod srcem.
Na Karlovačkom području prema popisu civilnih žrtava objavljenom u radu Martina Barića »Žrtve rata – demografski gubici Karlovačke županije u Domovinskom ratu 1991. – 1995.« ukupno je stradalo 392 civila, a od toga 156 žena. Autor navodi da podatci nisu konačni, a za neke se civilne žrtve ne zna način stradanja. Uvidom u popis žrtava, uz uzroke stradavanja žena najčešće su napomene: mučki ubijena, ubijena i spaljena u kući, ubijena u svojoj kući, ubijena pokraj svoje kuće, zarobljena – ubijena, poginula od gelera granate, zadavljena i bačena u bunar, poginula od granatiranja, pronađena lubanja, umrla od posljedica ranjavanja, a nekoliko ih je nestalo ulaskom četnika u selo. Riječ je o ženama, u većem broju staricama, domaćicama ili majkama koje su bile u svojem domu, nisu sudjelovale u vojnim operacijama.
Među njima su i žene koje su bile zlostavljane, ubijene i spaljene.
Na Karlovačkom području prema popisu civilnih žrtava objavljenom u radu Martina Barića »Žrtve rata – demografski gubici Karlovačke županije u Domovinskom ratu 1991. – 1995.« ukupno je stradalo 392 civila, a od toga 156 žena. Autor navodi da podatci nisu konačni, a za neke se civilne žrtve ne zna način stradanja. Uvidom u popis žrtava, uz uzroke stradavanja žena najčešće su napomene: mučki ubijena, ubijena i spaljena u kući, ubijena u svojoj kući, ubijena pokraj svoje kuće, zarobljena – ubijena, poginula od gelera granate, zadavljena i bačena u bunar, poginula od granatiranja, pronađena lubanja, umrla od posljedica ranjavanja, a nekoliko ih je nestalo ulaskom četnika u selo.
Riječ je o ženama, staricama, domaćicama ili majkama koje su bile u svojem domu te nisu sudjelovale u vojnim operacijama. Među njima su i žene koje su bile zlostavljane, ubijene i spaljene.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa