Site icon narod.hr

14. studenoga 1838. August Šenoa – prigrlio Hrvatsku u svom srcu i postao jedan od najvećih književnika hrvatske povijesti

Zagreb, 06.6.2019 - U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svečano je otvorena povodu 150 godina Vijenca. Na izložbi će široj javnosti biti predstavljeni najvažniji trenuci iz bogate povijesti Vienca. U suradnji s Kućom Šenoa, moći će se pogledati predmeti koji su pripadali jednom od najvećih hrvatskih književnika i slavnog urednika Vienca Augusta Šenoe. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Bog vas blagoslovio…
Ljubite se do groba,
Samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda.
Ali ljubite i cijeli svijet,
A prije svega taj divni kraj koji vas je rodio.
Siromašan je, mnogo mu ljubavi treba.
Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje,
Za nju radite, nju mi branite;
Ne mami vas tašta čast,
Ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo.
Ostajte što jeste,
I ne dajte da vam djeca budu drugo
Nego što ste vi!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

August Šenoa (iz Diogenesa)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na današnji dan 14. studenoga 1838. rođen je u Zagrebu slavni hrvatski književnik August Šenoa. Poznato je čak i točno mjesto njegovog rođenja. Bila je to kuća u Vlaškoj ulici na broju 43.
Šenoin otac zvao se Alois Schönoa i bio je porijeklom Nijemac, što se vidi i iz njegovog prezimena. Naime, Alois Schönoa doselio se u Zagreb u svojstvu biskupskog slastičara 1830., svega 8 godina prije sinovog rođenja. Doselio se iz Češke, pa se može zaključiti da je bio češki Nijemac (nekada je u Češkoj živjelo mnogo više Nijemaca nego danas). Alois je bio slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića, kao i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka također nije bila hrvatskog porijekla. Zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke (tada u sastavu Ugarskog Kraljevstva). Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.
Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac. Autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od brojnih rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).
Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version