Kad je Meri Cetinić stala u obranu obiteljskih vrijednosti, prava na rođenje svakog začetog djeteta pjevajući na „Hodu za život”, nakon otvorenog protivljenja zabranama i kažnjavanju pjevača Marka Perkovića Thompsona, te zalaganja za zaštitu časti poginulih hrvatskih vojnika HOS-a – glazbena diva je došla pod udar orkestirane kampanje dijela medija i političara.
Osobito se napadima isticao Krešo Beljak, lider nekada velikog, a danas pod njegovim vodstvom marginalnog HSS-a.
Proslavljena glazbenica iz Blata na Korčuli
Meri Cetinić rođena je na današnji dan 1953. u Splitu, a njezina obitelj porijeklom je iz Blata na otoku Korčuli. Odrastajući u skromnoj, ali skladnoj obitelji, uz oca električara i majku domaćicu, te dva starija brata, Antu i Borisa, vrlo rano se počeo isticati njezin talent za glazbu, osobito pjevanje. Među prvima je to primijetio njezin otac i Marija Franetović, njezina učiteljica od prvog do četvrtog razreda.
Već za vrijeme Jugoslavije postala je poznata zvjezdana diva koja je sa skupinom pjevača iz Dalmacije, poput Olivera Dragojevića, Tomislava Ivčića, Đani Maršana i dr., dala snažan doprinos pjesmama s juga naše domovine, što je bio i melem za dušu obespravljenog hrvatskog čovjeka u zemlji gdje se njegov identitet nastojao izbrisati.
Prije rata, 1990-ih samohrana majka Meri Cetinić odlučila je neko vrijeme stati s karijerom i posvetiti se obitelji. Međutim, u to vrijeme u Hrvatskoj je počeo Domovinski rat. Za vrijeme rata održavala je brojne humanitarne koncerte izvan zemlje zajedno sa Tomislavom Ivčićem i Đanijem Maršanom prikupljajući pomoć za naš napaćeni narod.
Ta glazbena diva snažno je obilježila desetke godina hrvatske glazbe, a „naglo“ je počela smetati tek nedavno kada se rezolutno počela pojavljivati na mjestima koja nisu „popularna“ mainstream medijima ili objavljivati facebook statuse gdje daje podršku borbi za život nerođene djece, braniteljima ili kao protivnica etiketiranja ljudi i širenja govora mržnje protiv svog naroda.
Godine 1991. odlazi s Draženom Žankom na jednomjesečnu turneju po Australiji. Nakon toga nastupa zajedno s Tomislavom Ivčićem u Sydneyu na stadionu „Kralja Tomislava“. U to vrijeme snimaju s „Croatia Band Aidom“ kazetu na kojoj se nalazi skladba „To love is to set free”, od legendarnog franjevca i dušebrižnika Hrvata fra Šite Ćorića. Ubrzo nakon toga se vraća u Split gdje 1993. godine na Melodijama hrvatskog Jadrana izvodi kultnu skladbu „Zemlja dide mog”. Sredinom devedesetih zbog privatnih problema odlučila je preseliti se u Zagreb gdje joj je kćer Ivana tada studirala.
Obiteljska tragedija
U lipnju 2021. suočila se s nezamislivom tragedijom – njezina kći Ivana preminula je nakon kratke i teške bolesti.
Ljubav prema glazbi Meri je prenijela i na svoju Ivanu, koja se i sama bavila glazbom. Bila je obrazovana glazbenica, profesorica glazbene kulture, pisala je tekstove i skladala, a majka ju je rado uključivala u svoje projekte. Majka i kći prije nekoliko godina izdale su i zajednički album, za koji je Ivana napisala i stihove.
Jedna od naših najboljih pjevačica, uz čije su pjesme odrasle brojne generacije, od kćerine smrti povukla se u osamu.
„Iako se trudim nositi s ovom mojom tragedijom, bol je prevelika” žalosno je kazala Meri Cetinić, pet mjeseci kasnije, uoči Dušnog dana za Gloriu.
Na godišnjicu smrti svoje kćeri napisala je dirljivu poruku:
Ivana Burić 1.6.2021. – 1.6. 2022.
“kao rosa mlada, baš za ništa kriva…”
Godina dana neizrecive boli za tobom, ljubavi moja…O tebi pričaju tvoji predivni stihovi, glazba, misli…
Bila si mi najljepši dar od Boga, hvala za svaki tren… Srest ćemo se opet, sunce moje milo, spavaj s anđelima…
Ljubim te zauvijek, tvoja mama – poručila je Meri uz poveznicu na video pjesmu Dok luke tonu.
Impresivna karijera
Ovo je samo dio impresivne karijere Meri Cetinić:
• Na splitskom festivalu 1975. nagrada za najbolju interpretaciju (pjesma -„Gdje god da pođeš”)
• 1. nagrada stručnog žirija na festivalu Split 1979. (pjesma „Čet’ri stađuna”)
• Proglašena je pjevačicom godine 1981. i 1982. za cijeli teritorij bivše države.
• Album „Prašina sa puta“ proglašen je albumom godine za ženskog izvođača 1983.
• Dobiva „Zlatnu pticu” za izvanredne diskografske uspjehe te Estradnu nagradu 1988. godine.
• Od 1978. godine ima status slobodnog umjetnika, a 2005. primljena je u redovno članstvo Hrvatskog društva skladatelja.
• 2002. godine dobitnica je diskografske nagrade „Porin“ u kategoriji za najbolji album zabavne glazbe.
• 2007. godine dobitnica je nagrade „Status Hrvatske glazbene unije“ za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbi.
• 2014. nagrada za poseban doprinos Hrvatskoj glazbenoj kulturi na festivalu Melodije hrvatskog juga.
• 2014. nagrada za najbolje kantautorsko djelo „Nisan te pripoznala” na festivalu „Šibenska šansona”.
