„Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga“ Vjekoslava Babukića (1836.) prva je općenacionalna gramatika, po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj!
Hrvatski preporoditelj i jezikoslovac, prvi tajnik „Čitaonice ilirske“ (1838.), prvi tajnik Matice ilirske (1842.), a od 1846. prvi profesor hrvatskog jezika u Akademiji. Kao dobar poznavatelj štokavskog narječja uređuje priloge i popravlja jezik Gajeve „Danice” i „Narodnih novina”.
Samozatajan i marljiv jezikoslovac
Požega, stari hrvatski grad u zapadnoj Slavoniji ima još jedno manje poznato ime – „slavonska Atena“. Upravo Požega tu titulu nosi odavno, još od vremena svojih velikana Franje Cirakija, Janka Jurkovića, Vjekoslava Babukića, Dobriše Cesarića i ostalih važnih osoba Požege i toga kraja.
Važna karika toga lanca je i Vjekoslav Babukić, samozatajan i marljiv jezikoslovac koji je rodni grad nosio u srcu, govoru i pismu. Rođen je na današnji dan 1812. u Požegi, a umro je 1875. u Zagrebu.
„Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga“ Vjekoslava Babukića (1836.) prva je općenacionalna gramatika, po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj. Njome je prvi put kodificirana jezična i pravopisna norma koja se u kontinuitetu dotad izgrađivala već više stoljeća.
Otac Antun bio je Samoborac koji je došao u Požegu „trbuhom za kruhom“, kao i majka Agata. Otac je otvaranjem licitarskog obrta zavolio Požegu, tako da je Vjekoslav ovdje i rođen. Očekivanja njegova oca razlikovala su se od tradicionalnih; nije htio da sin ide njegovim stopama, nego sve što ima ulaže u njegovo školovanje. Babukić nakon školovanja surađuje s Gajem , Mažuranićem, Rakovcem i ostalim preporoditeljima. U prvom broju „Danice“ izlazi „Granici i Danici“, Babukićeva prva i posljednja pjesma.
Nakon desetaka godina provedenih u Zagrebu, pričao je čisti štokavski jezik. Govor mu je bio „kao da je jučer iz Požege došao“ i kada bi u šali rekao poneku kajkavsku riječ, znao se ugodno nasmijati s društvom. Takav štokavski jezik temelj je njegovih jezičnih reformi.
Kao pokretač za osnivanje niza kulturnih institucija i promicatelj hrvatske knjige, te kao kreator književnojezičnoga programa ujedinjenja Hrvata u jednom književnom jeziku i kao glavni kodifikator toga jezika, Babukić zauzima visoko mjesto među hrvatskim preporoditeljima.
