Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularni Zrinjevac, jedan je od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih trgova, a otvoren je na današnji dan 1873. godine. Zrinjevac je nezaobilazan je dio gradske turističke posjete i jedan od prepoznatljivijih simbola grada Zagreba.
Dio je tzv. Zelene potkove (ili Lenucijeve potkove), urbanističke cjeline koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića te Trg maršala Tita) i Botanički vrt, a prostire se na površini od 12.540 m2.
Zrinjevac je dobio svoje ime 1866. godine, dok se prije toga zvao Novi trg. Park na tom novom trgu svečano je otvoren 1873. godine, na mjestu gdje se do tada održavao stočni sajam (1826. sajam se sa Trga bana Jelačića – Harmice preselio na Zrinjevac, a 1870. na Sajmišni trg, današnji Kazališni trg).
Odluka o uređenju do tada blatnjavog i neuređenog zemljišta, donesena je povodom 300.-te obljetnice pobjede nad Turcima tijekom obrane grada Sigeta i obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Šubića Zrinskog. Projekt za preuređenje trga napravio je 1870. godine novi gradski mjernik, prvi moderni zagrebački urbanist, Rupert Melkus (1833. – 1891.).
Nakon izgradnje, po ljepoti i uređenju natjecao se sa raskošnim parterom trga Franje Josipa I. (kasnije kralja Tomislava).
Na Zrinjevcu se nalaze sjedišta važnih hrvatskih institucija – na sjevernoj strani trga smješten je Vrhovni sud Republike Hrvatske, na zapadnoj strani Arheološki muzej u Zagrebu, na južnoj strani Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te na istočnoj strani Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Županijski sud u Zagrebu.