U akciji “Johanesberg”, dijelu oslobodilačke operacije Orkan ’91. koju su hrvatske snage provele krajem 1991., oslobođeno Novo Zvečevo, gdje se nalazio neprijateljski štab.
Već krajem 1991., prve godine Domovinskog rata, dok je hrvatska vojna sila bila još u začecima, uspješno su provedene prve hrvatske oslobodilačke operacije – Otkos 10, Orkan ’91 i Papuk ’91. Njima je hrvatska strana spriječila naum velikosrpskog agresora da presiječe Hrvatsku na području Slavonije. Naime, na tom području neprijatelj se opasno približio podravskoj magistrali i prijetio njezinim presijecanjem te izlaskom na granicu s Mađarskom čime bi cijeli istok Hrvatske bio odsječen od matice zemlje.
Četekovac i Voćin su samo najpoznatija mjesta na Papuku gdje su srpski vojnici počinili strašne zločine nad Hrvatima. Srpske snage nadzirale su Psunj, Papuk i dio Bilogore, pa je postojala opasnost presijecanja hrvatskog teritorija od Save do Drave, što bi dovelo do pada cijele Slavonije.
Akcija Johanesberg
Dan 17. prosinca 1991. u okviru velikih vojnih pobjeda Hrvatske vojske nad četničkim postrojbama i JNA u Zapadnoj Slavoniji izvedena je hrvatskoj javnosti malo poznata, ali izuzetno važna, vojna akcija Johanesberg.
Tom akcijom oslobođen je glavni neprijateljski štab Novo Zvečevo, a koji je prije rata bio prekrasno odmaralište tvrtke Rade Končar. Iz tog štaba upravljane su akcije protiv Hrvatske vojske i civila, a slavonski četnici su sve uništili i zapalili prije povlačenja. To je bila velika pobjeda Hrvatske vojske.
Prije Drugog svjetskog rata Novo Zvečevo su naseljavali Nijemci koji su bili protjerani etničkim čišćenjem 1945. godine.
Zločini agresora: Žrtve su često bili nevini civili
Tijekom rata u zapadnoj Slavoniji 1991. godine snage pobunjenih Srba počinile su niz
zločina nad hrvatskim stanovništvom, kao i masakre zarobljenih pripadnika hrvatskih snaga. Tragičan događaj zbio se samo nekoliko dana nakon proglašenja SAO Zapadne Slavonije i početka otvorenog rata na ovom području, 18. Kolovoza, kada su Srbi iz Kukunjevca oteli dr. Ivana Šretera, predsjednika HDZ-a općine Pakrac i predsjednika Regionalnog kriznog štaba za zapadnu Slavoniju. Dr. Šreter je najvjerojatnije odveden u logor Bučje, koji su pobunjeni Srbi osnovali u blizini Pakraca, i zatim je ubijen, a točni podaci i okolnosti njegova ubojstva do danas su nepoznati.
Pripadnici srpskih snaga su 8. rujna 1991. u mjestu Kusonje, nedaleko od Pakraca, mučili su i zatim ubili 20 zarobljenih pripadnika hrvatske vojske i policije a 21. rujna srpske snage su tijekom napada na Ivanovo Selo, mjesto s većinski češkim stanovništvom, maltretirajući i pljačkajući mještane, ubile sedam civila. U mjestu Voćin su pripadnici srpskih postrojbi 12. i 13. prosinca ubili 45 mještana. Masovni pokolji nesrpskog stanovništva počinjeni su i mjestima Mikleuš, Četekovci i Pakrački vinogradi. Uz lokane Srbe, organizirane u Teritorijalnu obranu SAO Zapadne Slavonije, u zločinima nad hrvatskim stanovništvom sudjelovali su i pripadnici paravojne formacije iz Srbije „Beli orlovi“.
Brojna druga sela naseljena bila su mjesta zločina kao Hum, Krasković, Zvečevo, Čojlug, Balinci, Bokani i dr.
Mnogi Hrvati odvedeni su u logore i mučilišta koje je srpska vojska osnovala u Zapadnoj Slavoniji. Mnogi od uhićenih, zarobljenih i na razne načine zatočenih Hrvata, prebacivani su iz jednog u više zatvora ili logora, tako da njihova sjećanja započinju u jednom, a završavaju u drugom srpskom zatvoru (Okučani, Miokovićevo, Mali Grđevac, lager Sekulinci kod Voćina, i drugdje) ili logoru (Bučje, Stara Gradiška, logori u Bosni i Hercegovini – Manjača kod Banja Luke, aerodrom Željava kod Bihaća, Batkovići kod Bijeljine, i u Srbiji – Begejci, Srijemska Mitrovica i drugi).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
