Izgleda da je sam Lenjin odobrio smaknuće, zbog opasnosti da proturevolucionarne snage Čehoslovačke legije oslobode Ekaterinburg i carsku obitelj.
Premda postoje razne teorije da je najmlađa kćer Anastazija preživjela smaknuće, one nisu vjerodostojne, jer su njeni ostaci naknadno identificirani 2009. među leševima. Ruska pravoslavna crkva proglasila je cara, caricu i njihovu djecu svecima.
Na današnji dan 1918. boljševici su ubili posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. zajedno s njegovom brojnom obitelji. Nikolaj II. abdicirao je prethodne godine u svoje ime i u ime svog sina carevića Alekseja, koji je bolovao od hemofilije.
Obitelj je držana u zarobljeništvu prvo u Carskojem Selu, zatim u sibirskom Tobolsku i na kraju u Ekaterinburgu pokraj Urala, oko 1.700 kilometara od Moskve. U Ekaterinburgu su na današnji dan ubijeni u tzv. Ipatijevljevoj kući (nazvanoj po bivšem vlasniku inženjeru Ipatijevu). Ubijeno je ukupno 11 ljudi:
– car Nikolaj II.
– carica Aleksandra (unuka engleske kraljica Viktorije)
– carević Aleksej (star 13 godina)
– careva kćer velika kneginja Olga (22 godine)
– careva kćer velika kneginja Tatjana (21 godina)
– careva kćer velika kneginja Marija (19 godina)
– careva kćer velika kneginja Anastazija (17 godina)
– dvorski liječnik Jevgenij Botkin
– caričina sobarica Ana Demidova
– dvorski kuhar Ivan Haritonov
– dvorski poslužitelj Alojzije Aleksej Trupp (po vjeri katolik)
Izgleda da je sam Lenjin odobrio smaknuće, zbog opasnosti da proturevolucionarne snage Čehoslovačke legije oslobode Ekaterinburg i carsku obitelj. Na današnji dan rano ujutro izvršitelji su probudili carsku obitelj i rekli im da se obuku zbog navodnog preseljenje na sigurniju lokaciju. Doveli su ih u polupodrumsku prostoriju veličine 6X5 metara.
Ušli su ljudi s puškama i počeli pucati na zapanjenog cara i njegovu obitelj. Carica, inače vrlo pobožna žena, pokušala se navodno prekrižiti, ali ni to nije uspjela prije nego je pogođena metkom. One koji nisu umrli od metka, jedan od krvnika je dokrajčio bajunetom. Mrtva tijela žrtava bačena su u tzv. Ganinu jamu, 15 kilometara od Ekaterinburga.
Premda postoje razne teorije da je kćer Anastazija preživjela smaknuće, one nisu vjerodostojne, jer su njeni ostaci naknadno identificirani među leševima. Ruska pravoslavna crkva proglasila je kasnije cara, caricu i njihovu djecu svetcima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa