Do svog najvećeg otkrića Andrija Mohorovičić došao kad je, radeći kao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču, proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. Otkrio je zanimljivi diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.
Na današnji dan 18. prosinca 1936. umro je u Zagrebu jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. Njegovo otkriće da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho).
Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, slikovitom mjestašcu nedaleko od Opatije, od oca koji je bio kovač sidara. Mladi je Andrija uspio steći solidno obrazovanje. Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu.
Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.
Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).
Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.