Žanetićeva nevolja bila je što je patio od uvijek pogubnog “suviška hrvatstva”. Splitski nogometni orjunaši to mu – borbeno i nepokolebljivo hrvatsko domoljublje – do smrti nisu oprostili. Takvu nogometnu legendu nisu ni pozvali za proslavu 100. obljetnice “Hajduka”.
Taj rođeni Korčulanin i legendarni igrač Hajduka odigrao je razdoblju 1955-1960. 250 utakmica za „splitske bile“ i dao 41 gol, dok je za reprezentaciju bivše zemlje odigrao 15 utakmica i dao 2 gola, te osvojio zlatnu olimpijsku medalju 1960. i drugo mjesto na prvenstvu Europe iste godine.
O njegovoj nogometnoj veličini govori da ga je te 1960. autoritativni World Soccer smjestio u najbolju reprezentaciju svijeta sa proslavljenim imenima: Grosics, Bergmark, Santamaria, Nilton Santos, Vergas, Žanetić, Julinho, Pele, Di Stefano, Puskas i Gento.
Žanetić tvrdi – velikosrbin Ćirić poslan da zatruje odnose Zagreba i Splita
Sam Žanetić je u intervjuu Jošku Čelanu izjavio: „Negdje 1958. splitski orjunaši doveli su za trenera Hajduka velikosrbina Milovana Ćirića. Alfa i omega splitske Orjune tada je bio Miljenko Smoje, kojeg se svakog dana moglo vidjeti u hotelu Bellevue, kako pije „kafu“ sam s Ćirićem. Ćirić je u kratko vrijeme zatrovao odnose između Hajduka i Dinama, tako da je sada Zagreb neprijateljski grad, a Beograd prijatelj Hajduka. Od tada je počeo pravi rat između navijača bilih i plavih”.
Posebno se sjeća utakmice 1960. kada je Milovan Ćirić, kasniji trener Crvene Zvezde, išao đonom na zagrebački Dinamo i pobijedio 3:2 u jednoj vrlo gruboj utakmici na granici prekida, te time omogućio svojoj Crvenoj Zvezdi da postane prvak Jugoslavije.
Žanetić kao najbolji igrač Hajduka je na toj utakmici bio zamijenjen u 20. minuti, jer je bilo poznato da je njegova želja bila da prvak Jugoslavije postane hrvatski klub Dinamo, a ne Crvena Zvezda i da je na to nagovarao još neke domoljube iz splitskog kluba.
Orjunaši pretukli Žanetića na splitskoj rivi
U ta olovna vremena, kada su hrvatski klubovi Hajduk i Dinamo bili inkriminirani u korist beogradskih prvoligaša, bio je to veliki grijeh. Iako je bio planetarno popularan i omiljen u svijetu i domovini, Ante Žanetić je zbog svog hrvatstva bio pretučen na splitskoj rivi uslijed bijela dana. Od tada mu je život u Splitu postao pakao.
Tvrd i nepokolebljiv, poput svih domoljuba hrvatskog juga, odlučio je pobjeći iz Jugoslavije, koja je tada (po uzoru na SSSR) imala zabranu odlaska svojih građana iz zemlje.
Da netko ne bi slučajno pobjegao iz „raja na zemlji“, kako su demagoški komunisti zvali svoje u biti fašističke tvorevine.
Godine 1961. iskoristio je gostovanje Hajduka u Njemačkoj i pobjegao, te se 1967. smjestio u Australiji gdje je i umro.
Veliki nogometaš umro je na današnji dan 18. prosinca 2014., a splitski domoljubi su mu se u voljenom i slobodnom Splitu odužili pločicom sa njegovim imenom i prezimenom na zapadnoj splitskoj obali.