Bojna Zrinski je bila prva specijalna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, a osnovana je na današnji dan 1991. godine.
Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.
Postrojba je bila smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Prvi zapovjednik bojne »Zrinski« bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović, obojica povratnici u Hrvatsku kao dočasnici elitnih postrojbi francuske Legije stranaca.
Javnosti je potrebno predočiti malo znana djela postrojbe za koju je i predsjednik Franjo Tuđman proročki predvidio kako će zbog specifičnosti namjene njezini rezultati ostati manje poznati javnosti, ali će jednog dana biti upamćeni kao važan čimbenik u stvaranju hrvatske države.
Osim domoljublja i snažnog karaktera, kandidat za pristup bojni »Zrinski« morao je zadovoljiti strogo određene kriterije. Trebao je biti odlična zdravstvenog stanja, neoženjen, psiho-fizički spreman podnijeti i najveće napore, a također nije smio biti stariji od 25 godina.
Pripadnici Bojne Zrinski imali su borbeni stijeg koji je datirao iz vremena borbe Zrinskih protiv Turaka. Bojna je djelovala je na svim hrvatskim ratištima gdje je bila od nemjerljive pomoći za utvrđivanje obrane i obuke gotovo golorukih branitelja početkom rata u Vukovaru, Kostajnici, Gospiću i drugdje. U Gospiću su zarobili i prvog generala JNA Krstevskog.
Obavljali su mnoge specijalne zadatke koji su bili potrebni za sprečavanje prodora JNA i Srba u namjeri okupacije Hrvatske.
Tijekom djelovanja Bojne Zrinski 26 pripadnika postrojbe je dalo svoje živote za slobodu Hrvatske. Na ratnom putu bojne Zrinski i 1. hrvatskog gardijskog zdruga poginuo je 71 pripadnik, dvojica se vode kao nestali, a 286 je ranjeno.
