Zasrašujući je bio popis porušenih i teško oštećenih katoličkih crkava i vjerskih objekata uoči početka Oluje, u kolovozu 1995. godine. Srpska vojska sustavno i namjerno je rušila i minirala katoličke crkve, uništavala katolička groblja i križeve na kojima je bio raspet Isus Krist.
Neviđena dijabolička mržnja kojom se srpska vojska oborila na sve katoličko danas se niti ne spominje, a cilj je bio potpuno uništiti bilo kakav hrvatski i katolički spomen i hrvatski identitet na području okupirane Hrvatske. Bio je to krvavi, mrziteljski i orgijastički bal vampira koji Europa ne pamti.
Od početka agresije na Hrvatsku najčešće mete bombardiranja i uništavanja bile su crkve, groblja, bolnice i škole. Na okupiranim hrvatskim područjima agresor je hotimice i sustavno uništavao crkve, kapele, groblja, križeve i sve sakralno blago.
Dubrovačka biskupija je iz domovinskog rata izašla s točno 300 oštećenih i porušenih sakralnih objekata: 203 župne i filijalne crkve, skupa s kapelama, oštećene su ili porušene; pet je potpuno uništeno, 32 teško oštećene i 166 lakše; stradala je 31 župna kuća, 28 samostana i 38 groblja.
Đakovačka i srijemska biskupija pretrpjela je štetu na 328 sakralnih objekata. Ukupno su stradale 164 crkve i kapele (24 potpuno srušene, 72 teško oštećene i 68 lakše oštećeno): tri su samostana potpuno srušena, četiri teško, a četiri lakše oštećena; stradalo je 10 grobalja i 33 križa na otvorenom.
Križevačka biskupija (eparhija) pretrpjela je štetu na šest lokacija.
Riječko–senjska nadbiskupija imala je 79 stradalih sakralnih zdanja: 19 crkava i kapela potpuno su uništene, 19 teško stradale, a oštećeno je 15; stradala je 21 župna kuća i vjeronaučna dvorana i pet grobalja.
U splitsko–makarskoj nadbiskupiji stradalo je devet sakralnih objekata: potpuno je uništena jedna crkva, tri su teško oštećene dok je pet lakše oštećeno.
U šibenskoj biskupiji stradalo je sveukupno 125 sakralnih zdanja: 33 crkve i kapele su potpuno srušene, teško oštećene 24, i lakše oštećene 24; stradalo je 19 župnih kuća (pet srušeno, šest teško, a osam lakše oštećeno), teže i lakše je oštećeno sedam samostana i 18 katoličkih groblja.
Zadarska nadbiskupija je također teško stradala: stradalo je 69 crkava i kapela (30 potpuno srušeno, 25 teško oštećeno, 14 lakše); župnih domova je stradalo 39, samostana šest i jedan križ na otvorenom; 115 sakralnih zdanja stradalo je u zadarskoj nadbiskupiji.
U zagrebačkoj nadbiskupiji štetu je pretrpjelo 461 sakralno zdanje: od 247 stradalih crkava i kapela potpuno su porušene 92, teže oštećene, u većini slučajeva nepopravljive 74, a lakše oštećene 81; ukupno je stradalo 14 samostana (tri potpuno srušena, sedam teško, a četiri lakše oštećena); stradalo je 78 župnih kuća i vjeronaučnih dvorana, 93 križa na otvorenom i 29 katoličkih groblja.
Tijekom petogodišnje agresije na Hrvatsku ubijena su tri svećenika i redovnika, a ranjena tri svećenika. Protjerano je 226 svećenika, redovnika i redovnica, a u zatočeništvu se nalazilo 17 svećenika, redovnika i redovnica. Neki od njih bili su i mučeni.
Uništeni i oštećeni objekti Katoličke crkve
| Objekti | Potpuno uništeno | Teško oštećeno | Oštećeno | Ukupno stradalo |
| Župne crkve | 65 | 100 | 101 | 266 |
| Ostale crkve | 51 | 70 | 185 | 306 |
| Kapele | 88 | 79 | 87 | 254 |
| Župne kuće i dvorane | 66 | 85 | 135 | 286 |
| Samostani | 7 | 24 | 49 | 80 |
| Groblja | 15 | 42 | 43 | 100 |
| Križevi na otvorenom | 88 | 16 | 30 | 134 |
| Ukupno | 380 | 416 | 630 | 1426 |