Na današnji dan 20. travnja 1872. umro je hrvatski preporoditelj i ilirac Ljudevit Gaj.
Sahranjen je bio isprva na groblju u Jurjevskoj ulici u centru Zagreba, no njegove su kosti kasnije prenesene na novopodignuto groblje na Mirogoju gdje je Gaj nekoć imao zemljišni posjed.
Zanimljivo je da mu roditelji nisu bili hrvatskog podrijetla. Naime, prema tradiciji, obitelj Gaj potječe iz Burgundije u Francuskoj. Od tamo su se neki Gajevi pretci doselili u Spiš u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka).
Ljudevitov otac Ivan (Johann Gay) doselio se kao ljekarnik iz mađarskog Soprona u Krapinu. Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ. Schmidt i bila je njemačkog porijekla, kći kotarskog kirurga koji se doselio u Krapinu kad je ona bila dijete.
Gaj se proslavio još u mladosti, postavši vođom narodnog preporoda već u svojim dvadesetim godinama života. Tijekom svojih tridesetih godina bio je izrazito aktivan u mnogim smjerovima. Naime, mnogo je putovao po stranim zemljama tražeći pomoć za svoje akcije na hrvatskim prostorima. Tako je bio u Ruskom Carstvu, Srbiji, Crnoj Gori i mnogim dijelovima Habsburške Monarhije.
Zanimljivo je da je u Ruskom Carstvu bio u kontaktu sa šefom tajnih službi grofom Benkendorfom.
Bilo je to doba nepopularnog ruskog cara Nikolaja I., poznatog po represivnom režimu. Takve su neke Gajeve akcije prilično kontroverzne, no vjerojatno su proistjecale iz njegove goleme motivacije za aktivizmom u svim smjerovima.
U drugom dijelu života imao je Gaj ozbiljnih financijskih problema.
Tijekom svojih četrdesetih i pedesetih godina bio je razmjerno potisnut u sjenu. Preminuo je na današnji dan 1872. godine u Zagrebu.
Pokopan je bio isprva na groblju u Jurjevskoj ulici, no njegove su kosti kasnije prenesene na novopodignuto groblje na Mirogoju. Zanimljivo je da je upravo na području Mirogoja Gaj nekoć imao svoj zemljišni posjed, kod kojeg je kasnije sagrađeno groblje.