Na današnji dan 21. travnja 1500. portugalski moreplovac Pedro Cabral otkrio je jednu od najljepših i najvećih zemalja svijeta – Brazil.
Tako je ta zemlja postala portugalska kolonija.
Cabralovi roditelji bili su plemići Fernao Cabral i Isabela de Gouveia. Cabralova obitelj dugi je niz generacija služila portugalskim kraljevima.
Godine 1500. portugalski kralj povjerio je Cabralu drugu (nakon puta Vasca da Game) veliku pomorsku ekspediciju u Indiju. Cabral je imenovan admiralom i glavnim zapovjednikom ekspedicije.
Dana 9. ožujka 1500. Cabral je krenuo iz Lisabona s 13 brodova i 1500 ljudi. Jednim od brodova zapovijedao je Bartolomeu Dias, koji je 1488. prvi dospio do Rta dobre nade.
Cabral je isprva slijedio put Vasca da Game i plovio uz obalu Afrike. Da bi izbjegao nevrijeme u Gvinejskom zaljevu, Cabral se odmaknuo od afričke obale i krenuo prema zapadu. Dana 21. travnja 1500. dospio je do obale današnjeg Brazila. Portugal je novi posjed u početku zvao “Vera Cruz” (“Istinski križ”).
Međutim, ubrzo je preimenovan u Brazil zbog obilne količine „brazila“, drva (Pau-Brasil) pronađenog na tom teritoriju, a za koje je utvrđeno da daje vrijedno crveno bojilo. Služi u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu; najpoznatije vrste su pernambuk i sapan-drvo.
Danas je Brazil najpoznatija svjetska nogometna velesila, a taj šport donijeli su engleski mornari krajem 19. stoljeća.
Nogomet u Brazilu oduvijek ima status nečega mnogo većeg od športa.
Prezaduženost i stagnacija kao privredna obilježja 1980-ih prevladani su reformama i privatizacijom (uz pomoć MMF-a), te je tijekom 1985-‒99. udvostručen BDP (1999. bio je 1050 milijarda USD). Okosnica »brazilskog čuda« iz 1990-ih bio je razvoj industrije (naftne, brodograđevne, tekstilne, prehrambene, metalurške i dr.). Industrijskom razvoju pogodovala su i znatna prirodna bogatstva, napose golemi šumski fond u području Amazone (važan za rastuću drvnu industriju), kao i nalazišta željezne rude, kositra, fosfata, nafte, plina, boksita, ugljena, soli, azbesta, kroma, urana, cinka, zlata i dijamanata. Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih proveden je i niz novčanih reformi, kako bi se smanjila kronično visoka inflacija; rast cijena od 230 % (1987.) bio je povećan na 1150 % (1992.) te na 2500 % (1993.). Više puta mijenjana je nacionalna moneta (uz omjere zamjene uglavnom od 1:1000); 1986. uveden je kruzado (umjesto kruzeira), a potom novi kruzado (1989), kruzeiro (1990), kruzeiro real (1993) i real (1994).
Početkom 2000-ih brazilski je gospodarski rast među najdinamičnijima u svijetu (rast BDP-a od 7,5 % koji je ostvaren 2010. bio je najveći u posljednjih 20-ak godina). Prema podatcima Svjetske banke (2012.), ekonomija Brazila bila je po svojoj uspješnosti na sedmom mjestu u svijetu. Globalnomu gospodarskom utjecaju pridonosi i suradnja s Rusijom, Kinom, Indijom i Južnoafričkom Republikom.
Udjel siromašnog stanovništva smanjen je s 21 % (2003.) na 8,9 % (2013.). Postignute su niže stope inflacije (6,2 %) i nezaposlenosti (5,7 %), a veličina javnoga duga svedena je na 59,2 % BDP-a (2013), navodi Hrvatska enciklopedija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa