Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas, a njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala.
Charles Babbage, engleski matematičar, filozof i inženjer mehanike, rodio se 26. prosinca 1791. godine u Engleskoj. S nekolicinom prijatelja poput Johna Herschela, Georgea Peacocka i Edwarda Ryana, osniva udrugu analitičara. Njegovi izumi su obilježili početak 19. stoljeća, ali i bitno doprinijeli daljnjem razvoju matematike, mehanike, a i mnogih drugih znanosti, a osobito razvoju računala i računalne znanosti.
Godine 1822. izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj. To je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen; ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli, ali i financije, budući da je vlada, nakon petnaest godina, prestala financirati njegov projekt.
Babbage je 1833. dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj.
Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas, a njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala.
Valja naglasiti da je ovaj veliki matematički i tehnički genij, čiji su izumi epohlanog karaktera, cijelog života bio posvećeni kršćanin. I to u vremenu kada se rušila kršćanska ideja i kada vjera u Krista nije bila nimalo popularna (svaka sličnost sa današnjim vremenima nije slučajna op.). I to na različite načine, od revolucionarnih, građanskih i socijalnih prevrata, do pojava teorija evolucije ili ideoloških zabluda poput komunizma, eugenike, socijalnog darwinizma ili rasnih teorija.