Znate li da atenska akropola sve do 1687. nije bila takva ruševina kao danas? Uspjela je preživjeti više od 2000 godina u vrlo očuvanom stanju, sve dok je na današnji dan Mlečani nisu razrušili topovskim napadom.
Na današnji dan 1687. dogodila se jedna od najvećih devastacija kulturnog blaga u povijesti. Naime, mletačka (venecijanska) topovska paljba pogodila je najznamenitiji antički grčki hram – Partenon u Ateni. Budući da su Turci Osmanlije koristili Partenon kao skladište baruta, topovski je hitac pokrenuo eksploziju koja je razrušila veći dio hrama. Uništeno je neprocjenjivo bogatstvo kipova i frizova, koje je već tada bilo staro više od 2000 godina.
Što su Turci Osmanlije i Mlečani (Venecijanci) radili tada u Ateni? Bilo je to doba tzv. Peloponeskog rata (poznat i kao Morejski rat jer su Mlečani Peloponez zvali Morea) koji je trajao 1684.–1699. godine. Turci Osmanlije vladali su grčkim najvećim poluotokom Peloponezom, a Mlečani su im ga pokušali u ratu oduzeti. Pri tome su Mlečani koristili činjenicu da je Osmansko Carstvo bilo oslabljeno i da je upravo u to vrijeme napadano i sa strane Austrije, Hrvatske i Ugarske. Naime, Habsburgovci su 1683. pokrenuli veliki rat protiv Osmanlija i uspjeli su do 1687. osloboditi praktički čitavu Ugarsku i doći otprilike do današnje Rumunjske. Veliki uspjeh za nas bilo je oslobađanje Slavonije, Like i dijela Dalmacija koje se dogodilo upravo u tom razdoblju.
Mletačku ofenzivu u Grčkoj vodio je slavni vojskovođa Francesco Morosini, pripadnik jedne od najuglednijih obitelji u Veneciji. On je doista uspio osvojiti Peloponez, pa je dobio od Mletačke Republike pobjednički naziv “Peloponnesiacus” i podignut mu je kip u dvorani Velikog vijeća, što do tada još nijedan Mlečanin nije bio doživio.
Francesco Morosini je nakon osvajanja Peloponeza nastavio i dalje prodirati u Grčku pa je opsjeo i sam grad Atenu. Turci Osmanlije utvrdili su se na Akropoli. Srušili su hram božice Nike, da bi postavili topove. Barut su spremili u Partenon smatrajući da se Morosini ne će usuditi gađati to remek-djelo umjetnosti, koje je uspjelo preživjeti 2000 godina u gotovo neoštećenom stanju. Ipak, mletački topovski projektil pogodio je Partenon. Barut je eksplodirao uništivši veći dio građevine. Urušio se krov, a veći dio prekrasnih mramornih reljefa raspršen je u komadiće. Pri rušenju hrama poginulo je 200 do 300 ljudi. Morosini je zauzeo Atenu. Kao da razaranje Partenona nije bilo dovoljno, Mlečani su počeli pljačkati antičke kipove. Pri pokušaju da ih skinu s originalnih mjesta znatan broj kipova je razmrskan u komadiće.
Cijela Morosinijeva ekspedicija pokazala se uzaludnom. Osmanlije su već sljedeće godine uspjeli povratiti Atenu. Navodno su Mlečani prije povlačenja razmišljali čak i o tome da sravne Partenon sa zemljom, kako se Turci sljedeći put ne bi u njemu mogli utvrditi. Da su to učinili, ne bi nam danas ostalo ni ovo što imamo od Partenona.
Usprkos tim kulturnim razaranjima, Mlečani su nagradili Morosinija, imenovavši ga sljedeće godine duždem. Ostao je na toj poziciji, dakako, sve do smrti, jer je čast dužda u Veneciji bila doživotna, kao i pape u Rimu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa