Car Nikolaj II. je osobito poznat po činjenici da su ga nakon komunističke krvave Oktobarske revolucije, zajedno s njegovom obitelji, ubili boljševici.
Na današnji dan održana je posljednja carska krunidba u ruskoj povijesti. Naime, na taj dan 1896. godine okrunjen je car Nikolaj II. – posljednji vladajući ruski car. On je osobito poznat po činjenici da su ga nakon komunističke krvave Oktobarske revolucije, zajedno s njegovom obitelji, ubili boljševici. Tom je prilikom ubijen i njegov jedini sin, mladi carević Aleksej.
Car Nikolaj II. okrunjen je u Moskvi, premda ona u to doba nije bila glavni grad Ruskog Carstva (car Petar Veliki prenio je u 18. stoljeću prijestolnicu u Sankt Peterburg). Ipak, sve carske krunidbe tradicionalno su se uvijek održavale u Moskvi, i to u katedrali Marijinog Uznesenja (to je glavna moskovska crkva). Katedrala Marijinog Uznesenja nalazi se unutar zidina Moskovskog Kremlja.
Obred krunidbe bio je izrazito raskošan i sadržavao je mnogo simbolike. Car je okrunjen ruskom carskom krunom koja sadrži nevjerojatnih 4936 dijamanata i sačuvala se do danas. Vrlo je zanimljiva sudbina te krune nakon Oktobarske revolucije. Naime, dugo je vremena bila u Irskoj, jer su pomoću nje sovjeti dobili od Iraca kredit. Car Nikolaj II. na krunidbi je u desnoj ruci držao carsko žezlo (sa slavnim dijamantom “Orlov”, svojedobno jednim od najvećih na svijetu), a u lijevoj vladarsku zlatnu jabuku.
*Povijesna svijest i društvena svijest Zapada glede ideologija zla 20. stoljeća nalazi se pred velikim iskušenjima, jer dok o zločinima nacizma vlada svojevrsni intelektualni konsenzus, sveobuhvatne posljedice komunizma, iako i danas sve jače emaniraju svojim zlokobnim formama, još su nedovoljno istražene i osuđene u Europi 21. stoljeća. Time što je prošlo više od 100 godina od Oktobarske revolucije, traži se novo suočavanje s tragičnim nasljeđem i sablastima lenjinističkog, ali i (neo)staljinističkog fenomena u koji možemo slobodno svrstati i postratni titoizam i zločinčaku formu jugoslavenskog komunizma, kao njegov logični nastavak.
U međuvremenu, lenjinizam i staljinizam nisu samo stvar prevladane povijesti; njihovi modificirani oblici i danas snažno opterećuju našu suvremenu civilizaciju, te u modificiran formama postoje ne samo na marginama europskog i hrvatskog društva, već i dominiraju određenim aspektima društva i društvene svijesti.
