Kircher se bavio gotovo nevjerojatnim rasponom tema – geologijom, biologijom, medicinom, zemljopisom, astronomijom, matematikom, kombinatorikom, glazbom lingvistikom itd. zbog čega su ga nazivali i „majstorom stotinu vještina“.
Smatra ga se jednim od najgenijalnijih umova Eurpe.
Na današnji dan 1680. godine umro je njemački isusovac i znanstvenik Athanasius Kircher. Bio je jedan od najučenijih ljudi svoga doba, a po nekim je osobinama sličan hrvatskom isusovcu Ruđeru Boškoviću, koji je živio u stoljeću nakon Kirchera. Pater Athanasius Kircher rođen je u srcu Njemačke – u gradiću Geisa, koji je bio pod upravom znamenitog benediktinskog samostana u Fuldi.
Kircher se bavio gotovo nevjerojatnim rasponom tema – geologijom, biologijom, medicinom, zemljopisom, astronomijom, matematikom, kombinatorikom, glazbom lingvistikom itd. zbog čega su ga nazivali i „majstorom stotinu vještina“. Osobito je zanimljivo da se još u 17. stoljeću bavio dešifriranjem egipatskih hijeroglifa, a proučavao je i kinesku kulturu. Napisao je oko 40 većih djela iz raznih područja znanosti i umjetnosti.
Svojim istraživanjima obuhvatio je geografiju, astronomiju, matematiku, glazbu, jezike i medicinu, primjenjujući različite metode – od tradicionalno skolastičkih pa do hrabro eksperimentalnih (jednom je prilikom zatražio da ga spuste u krater Vezuva kako bi obavio opažanja nakon erupcije). Napisao je više od 40 knjiga, koje su imale veliku ulogu u diseminaciji podataka što ih je prikupio; objavio je prvu kartu strujȃ u svjetskim oceanima (1664–65), utemeljio jednu od ranih prirodnoznanstvenih zbirki. Za područje glazbe najznačajnija je enciklopedija Musurgia universalis (I–II, 1650), u kojoj, matematičko-teologijski nadahnut, raspravlja o akustici i proizvodnji zvuka, fiziologiji slušnih organa, glazbenoteorijskim problemima, organologiji, kompoziciji i dr.