Najstarija i najjača baskijska politička stranka Euzko Alderdi Jeltzalea (na baskijskom) ili Partido Nacionalista Vasco (na španjolskom), poznata kao EAJ-PNV, osnovana je na današnji dan 1895. godine. Godine 1959. iz njenog disidentskog krila nastala je organizacija ETA koja se niz godina borila sa samostalnost Baskije.
Euzko Alderdi Jeltzalea u doslovnom prijevodu znači ‘Baskijska stranka prijatelja Boga i Starih zakona. Danas je EAJ-PNV najveća politička stranka u Baskijskoj autonomnoj zajednici, a svoj ogranak ima i u francuskom dijelu Baskije. Kao katoličku, konzervativnu stranku osnovao ju je Sabino de Arana y Goiri sa svrhom restauracije baskijske autonomije i samostalnosti, koja je postojala do 1513., te ‘obrane’ baskijskog naroda, a danas se opisuje kao demokratska, pluralistička i humanistička umjerena nacionalistička struja koja se zalaže za autonomiju Baskije.
Godine 1921. Aranin pokret podijelio se u dvije frakcije – umjerene autonomaše Comunión Nacionalista Vasca (Baskijska nacionalna zajednica) i radikalnije nezavisne Aberri (Domovina). Do novih podjela došlo je početkom Španjolskog građanskog rata kada je dio stranke zbog čvrstih katoličkih uvjerenja pristao uz Franca, no većina je ipak ušla u sastav Druge Španjolske Republike koja im je dala dugo očekivanu autonomiju.
Do kraja pedesetih godina 20. stoljeća EAJ-PNV bila je glavna politička struktura unutar baskijske nacionalne zajednice, no tada je dio članova, izražavajući neslaganje s umjerenom orijentacijom stranke, napustio EAJ. Disidenti su 1959. formirali pokret za oružanu borbu poznat kao ETA (Euskadi Ta Askatasuna – Baskijska domovina i sloboda) čiji je glavni cilj neovisnost Baskije. Ta paravojna organizacija je najaktivnija ‘teroristička’ organizacija u zapadnoj Europi. Odgovorna je za desetke bombaških napada i otmica, a najpoznatija žrtva je španjolski premijer Luis Carrero Blanco, nesuđeni Francov nasljednik. Ubijen je 1973. godine bombom na izlazu iz crkve. Ideološki ETA pored baskijskog nacionalizma zagovara marksizam, zbog čega je izrazito nepopularna među imućnijim baskijskim slojem. ETA, koja je tvrdila da marksizam kao njezina ideologija dopušta “revolucionarni teror”,
Ciljevi ETA-e u većini slučajeva su objekti represivnog državnog aparata: policija, sudovi i španjolska vojska. Ipak, neki napadi su primjeri klasičnog terorizma, kao bombaški napad u Barceloni u kojem je poginula 21 osoba no, tu je svoju akciju iz 1987. ETA i sama proglasila velikom pogreškom. ETA tradicionalno koristi pozive Službi za pomoć na cesti kako bi upozorila na napade da bi se izbjegle civilne žrtve.
Organizacija je trajni prekid vatre proglasila 24. ožujka 2006. no nakon što su mirovni pregovori sa španjolskim vlastima propali objavljeno je kako prekid neprijateljstava više ne vrijedi te su nastavljene oružano-terorističke akcije koje traju i danas.