Svjetski dan nepušenja održava se svake godine 31. svibnja. Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine.
Prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj, svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Čak 76 % mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10 % je nastavilo pušiti svakodnevno. Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, međutim primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole.
Prema Europskom istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima (ESPAD istraživanje provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja), mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta iznad europskog prosjeka, odnosno na trećem su mjestu. Prema istraživanju iz 2008. godine (Hrvatska zdravstvena anketa), 25,3% muškaraca i 22,4 % žena u Hrvatskoj puši.
Otprilike svaka druga osoba koja puši umrijet će prerano, od posljedica povezanih s pušenjem. Među 4000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima, za više od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje. Osim karcinoma pluća, bronha, grkljana, usta i drugih lokalizacija, pušenje dovodi do kronične opstruktivne bolesti pluća, kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar, neplodnosti, preranog starenja kože i dr.
Izloženost djece duhanskom dimu uzrokuje češće respiratorne infekcije, astmu, upale srednjeg uha i dr. Pušenje u trudnoći može dovesti do zaostajanja ploda u rastu i razvoju, uključujući različite malformacije, pobačaje i prijevremene porode.
Prestanak pušenja uvijek donosi dobrobiti osobi koja se odluči na takav korak. Bivši pušači žive dulje od osoba koje nastavljaju pušiti.