Na današnji dan 852. knez Trpimir je izdao Povelju, odnosno darovnicu koja spada u prve hrvatske državničke spise. U darovnici se spominje hrvatsko ime, Trpimir sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu Hrvatska.
Hrvatski narod mora biti svjestan i treba mu biti posve jasno da je njegova državnost među najstarijima u Europi.
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica je krsni list hrvatske države, kako je rekao Marko Kostrenčić, hrvatski povjesničar, pravnik i političar. Darovnicom je knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika kneza Mislava te joj uz to darovao još neke posjede.
Na obljetnicu izdavanja Povelje, prisjećamo se kneza Trpimira kao snažnog, samostalnog hrvatskog vladara na povijesnom prostoru o kojem, osim darovnice svjedoče relativno bogata i prilično raznolika povijesna vrela. Ona su temelj na kojem se gradi slika o snazi samoga vladara, kao i slika o emancipiranom političkom biću Hrvata potkraj prve polovice i sredinom 9. stoljeća.
Darovnica kneza Trpimira je izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva hrvatskih vladarom – dux Chroatorum, što je prvi spomen hrvatskog imena u domaćim vrelima. Svoju državu Trpimir naziva kraljevina Hrvata – regnum Chroatorum, premda još nije kralj.
Vladanje Trpimira hrvatskom državom bitna je etapa na putu prema nezavisnoj kneževini pod knezom Branimirom (i kasnije hrvatskom kraljevstvu), a obilježeno je vladarom sposobnim da svojoj državi na sudaru svjetova i različitih interesa moćnih sila osigura samostalnost.
Trpimirova darovnica, najstariji diplomatski tekst u Hrvata, prvi je u nizu od 29 vladarskih isprava dosad poznatih iz vremena narodne hrvatske dinastije i prvi je zapis u kojemu se pojavljuje ime hrvatskoga naroda (dux Croatorum).