Jedan je razlog bio u tome što se o ženskom pravu glasa odlučivalo na referendumima na kojima su glasači bili dakako – muškarci. Tako je na nacionalnom referendumu o ženskom pravu glasa 1959. godine 67% švicarskih muškaraca bilo protiv davanja prava glasa ženama.
Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa, zapravo posljednja veća jer je iza nje to učinila samo kneževine Liechtenstein. Razlog za to dijelom je bila konzervativnost Švicaraca (konzervativne Švicarke osnovale su čak i Udrugu švicarskih žena za borbu protiv prava glasa za žene). Drugi je razlog bilo to što se o tome odlučivalo na referendumima na kojima su glasači bili dakako – muškarci. Tako je na nacionalnom referendumu o ženskom pravu glasa 1959. godine 67% švicarskih muškaraca bilo protiv.
Na kantonalnoj razini prvi su svojim ženama glasovanje dopustili francuski kantoni Vaud, Neuchâtel i Geneva. Njemački kantoni su kasnili. Najtvrdokorniji je bio kanton Appenzell Innerrhoden, kojeg su tek pritisci sa savezne razine prisilili da 1991. godine da ženama pravo glasa.