Crkva je u svojoj mudrosti stavila ovaj prekrasni blagdan u vrijeme Došašća kao dio božićnog vremena i pripreme za sam Božić. Zašto? Zato jer je ona koja je nosila i rodila samog utjelovljenog Boga (Božić), blažena djevica Marija, i sama bila začeta i rođena posebnom intervencijom Božjom: bezgrešnim začećem u utrobi majke Ane i od oca Joakima (Bezgrešno začeće Marijino). Tako je bila jedina dostojna roditi Božjeg Sina.
Mnoge zbunjuje prije svega ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: “bezgrešno” i “začeće”. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, crkveno bismo rekli trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića, veličanstveni trenutak, piše mladi.hbk.hr
Bezgrešnost i grijeh su, jasno, krajnje suprotnosti, dvije inkompatibilne stvarnosti.
S tim malim uvodom i predznanjem možemo ukratko reći, što znače izrazi i ime blagdana “Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije”. Znači crkveni je nauk da na Mariju nije prešao, istočni (od glagola “isteći”), praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” (nije strana svijeta, već grijeh koji “ističe” u cijeli ljudski rod po Adamu i Evu, to je u biti naša ljudska narav na ovoj Zemlji, op.) sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što je nju (Mariju) tako unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, otajstvu, i članku vjere. Teologija nastavlja da Marija nije učinila ni osobnih grijeha.
Upravo zbog tog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji, uveden je u kalendar opće Crkve uz druge i ovaj marijanski blagdan “bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.
Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.
Ovaj blagdan se često zamjenjuje s događajem kada je Marija začela Isusa, radi se o dvije različite pojave.
Evo što Katekizam Katoličke Crkve naučava o Bezgrešnom Začeću:
“Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija je “bila od Boga nadarena darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom”. Anđeo Gabriel, u času navještenja, pozdravlja je kao “milosti punu” (Lk 1,28). I doista, da bi navještaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću.
Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku svoga začeća, jedinstvenom je milošću i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.”
Crkva je u svojoj mudrosti stavila ovaj prekrasni blagdan u vrijeme Došašća kao dio božićnog vremena i pripreme za sam Božić. I to zato jer je ona koja je nosila i rodila samog utjelovljenog Boga (Božić), blažena djevica Marija, i sama bila začeta i rođena posebnom intervencijom Božjom: Bezgrešnim začećem u utrobi majke Ane i od oca Joakima (Bezgrešno začeće Marijino). Tako je bila jedina dostojna roditi Božjeg Sina.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa