„Cilj skupa je pokušati evidentirati masovne grobnice Hrvata, ali i svih ostalih naroda žrtava komunističkog režima u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije i pokušati rekonstruirati zapovjedni lanac koji je doveo do provedbe tih zločina. (…)
Važno je naglasiti da su zapravo de facto svi mediji, osim Vašeg, skup ignorirali. No, to je nešto na što smo mi navikli jer oni ne žele govoriti o ovoj temi uopće.“ – istaknuo je u razgovoru za Narod.hr doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, predsjednik organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa „Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini“ koji se u srijedu, 22. lipnja, održao na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu.
> Na Hrvatskim studijima znanstveni skup o komunističkim zločinima
Dr. sc. Vladimir Šumanović docent je na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija. Diplomirao je 2014. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2019. Na odsjeku je zaposlen od 2017. Bavi se nacionalnom i svjetskom suvremenom poviješću, a uže područje znanstvenoga interesa mu je razdoblje Drugoga svjetskoga rata na području bivše Jugoslavije. Nositelj je nekoliko kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti. Autor je više znanstvenih članaka te, zajedno s dr. sc. Vlatkom Vukelić, suautor monografije “Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske”.
Kao predsjednik organizacijskog odbora ovog znanstvenog skupa, u kojemu su još bili doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm., za Narod.hr kratko je prokomentirao događaj koji je u srijedu na FHS-u okupio velik broj ljudi.
“Drago nam je da su se odazvali i kolege iz drugih zemalja”
“Ovo je bio međunarodni znanstveni skup. Većina izlagača bila je iz Hrvatske, jedan je kolega Hrvat iz BiH, dvojica kolega iz Srbije, jedan kolega iz Slovenije i jedan kolega Albanac s Kosova. Smisao je bio pokazati kakav je bio komunistički sustav i kako je pogodio sve narode bivše Jugoslavije. Najviše je bio pogođen hrvatski narod, ali su stradali i ostali narodi i drago nam je da su se odazvali i kolege iz drugih zemalja.“ – rekao je dr. sc. Šumanović te istaknuo:
„Kolega iz Slovenije, Mitja Ferenc imao je izlaganje koje je polučilo posebno velik interes. On se bavi pronalaskom i obilježavanjem tajnih grobišta Hrvata u Sloveniji. Kolega Dimitrijević iz Srbije je dao političku biografiju Aleksandra Rankovića, nešto što nam definitivno u historiografiji nedostaje, i to biografiju za razdoblje 41.-45. Kolega Đerek iz Hrvatske je dao biografiju Petra Kleuta, jednog manje poznatog partizanskog zapovjednika koji je zapovjedio zločin u Krašiću u siječnju 1943. i zločin u Zrinu u rujnu 1943….“
“Cilj je evidentirati masovne grobnice i rekonstruirati zapovjedni lanac odgovornih za zločine”
„Cilj skupa je pokušati evidentirati masovne grobnice Hrvata, ali i svih ostalih naroda žrtava komunističkog režima u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije i pokušati rekonstruirati zapovjedni lanac koji je doveo do provedbe tih zločina. To sam ja napravio sa svojom temom – s jugoslavenskim logorom u Požegi – uspjeli smo utvrditi za određeno razdoblje približan broj ubijenih i postrojbe koje su to provele s točnim imenima ljudi koji su zapovjedili te zločine. To je utvrđeno iz, primarno, jugoslavenskih komunističkih izvora, dakle, njihovih dokumenata.“ – ispričao je dr. sc. Šumanović za Narod.hr.
Na pitanje kako je, kao organizator skupa, zadovoljan održanim događajem i odazivom na njega, kazao je:
„Zadovoljan sam odazivom na skup. Dvorana je bila popunjena iako je bio neradni dan. Ipak, važno je naglasiti da su zapravo de facto svi mediji, osim Vašeg, skup ignorirali. No, to je nešto na što smo mi navikli jer oni ne žele govoriti o ovoj temi uopće. Ako ikako mogu prešutjeti, prešutjet će ga. Mislim da bi većina medija to popratila jedino da se dogodio neki eksces. No, s obzirom da je skup protekao u odličnoj atmosferi, onda je jasno da su ga ignorirali.“ – poručio je dr. sc. Šumanović.
Kao što je navedeno, na međunarodnom znanstvenom skupu o komunističkim zločinima sudjelovali su predavači iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije i Kosova. Skup je bio podijeljen u tri sesije, a u svakoj od njih održano je nekoliko kratkih predavanja te rasprava.
Izlaganja potaknula velik interes
Prva sesija, koju je moderirao dr. sc. Šumanović imala je temu: „Komunistički poratni zločini – temeljne odrednice“. Predavači u ovoj sesiji bili su: prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević iz Srbije koji je govorio o osnivaču OZN-e Aleksandru Rankoviću, prof. dr. sc. Mitja Ferenc iz Slovenije koje govorio o masovnim grobnicama Hrvata u Sloveniji, dr. sc. Igor Vranić i Leo Marić koji su govorili o povjesničarima na Zagrebačkom sveučilištu i promjeni režima 1945. te doc. dr. sc. Vlatka Vukelić koja je govorila o partizanskom zločinu u Zrinu.
U drugoj sesiji tema je bila „Komunistički zločini između državne i lokalne razine“, a moderirao ju je član organizacijskog odbora Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm. Govorio je prof. dr. sc. Veljko Đurić Mišina iz Srbije na temu komunističke represije u i nakon rata u Bosanskoj krajini, dr. sc. Franjo Jurić na temu komunističkih zločina nad Hrvatima i muslimanima jugozapadne Bosne i bihaćkog kraja 1941. – 1943., dr. sc. Hrvoje Mandić na temu kaznenih ekspedicija komunističkih vlasti na Širokom Brijegu 1945. – 1951., dr. sc. Tomislav Jonjić na temu bitke za Krašić i dr. sc. Blanka Matković na temu Likvidacija u Kočevskom rogu.
Treću sesiju moderirala je članica organizacijskog odbora doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, a tema je bila „Komunistički zločini i stanovništvo“. Predavači su bili: doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, koji je govorio o jugoslavenskom logoru u Požegi, Drago Štokić koji je govorio o prikrivenim grobištima Požeštine, Domagoj Đerek, koji je iznio vojnu i političku biografiju Petra Kleuta 1941. – 1945., Danijel Jurković, koji je govorio o zločinima u šumi Belaš te Besim Qeriqi s Kosova, koji je govorio o nasilju prema mladim prosvjednicima na Kosovu 1981.
