Godina djece u Sisačkoj biskupiji: Obitelj je kolijevka života i mjesto rasta i odgoja djece

Foto: Sisačka biskupija

Sedmo zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 20. kolovoza, a predvodio ga je sisački biskup Vlado Košić zajedno sa svećenicima te brojnim vjernicima pristiglih iz svih župa Biskupije koji su u potpunosti ispunili bistričko svetište.

Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje, koje je predvodio biskup Košić u zajedništvu s rektorom svetišta mons. Zlatkom Korenom i sedamdesetak svećenika.

Na početku homilije biskup je novu pastoralnu godinu 2016./17. proglasio Godinom djece za Sisačku biskupiju, progovorivši u nastavku o razlozima proglašenja.

„Prvo, svi smo svjesni da se svake godine ne samo u našoj Biskupiji nego i u čitavoj nam domovini Hrvatskoj rađa sve manje djece. To je postalo zabrinjavajuće te prijeti ne samo gospodarskim propadanjem, nego i nestankom našega naroda. Ovo su veoma ozbiljna predviđanja, o kojima progovaraju stručnjaci, demografi, ali sve više se tim pitanjima bave i znanstvenici, ekonomisti, političari, a i mi kao kršćani, Crkva Božja, moramo pridonijeti tome da se to stanje promijeni”, poručio je.

“Drugo, staro je teološko pravilo: ‘gratia supponit naturam – milost pretpostavlja narav’. Dakle, da bi Bog mogao darovati milost vjere i spasenje potrebno je prvo da postoji čovjek, a čovjeka nema bez rođenja, a to znači bez majke i oca, bez obitelji. Obitelj je kolijevka života i mjesto rasta i odgoja djece. No, tu smo suočeni sa sve većim strahom za golu egzistenciju koji je zavladao u našim obiteljima, tako da one strahuju, hoće li naći i zadržati posao, hoće li imati redovitu plaću i hoće li imati stan i sve potrebno za život, a tek onda se posvećuju i prihvaćanju djece i skrbi za njihov život”, naglasio je Košić.

“Tu se susrećemo ipak i s mentalitetom koji nameću javna sredstva, tzv. mediji, koji promiču život bez odgovornosti, lagodnost i usmjerenost na sebe, individualizam i hedonizam. Dakako, tu je i društvena i politička situacija, koja ne pogoduje životu i potpori obitelji i prihvaćanju djece. Kada npr. poslodavac postavlja pitanje mladoj ženi koja dobiva posao, hoće li sljedeće godine zatrudnjeti i roditi, time sugerira – a nekada to i otvoreno traži – da se to ne dogodi, inače će dobiti otkaz!”, rekao je dodavši: “Zakonodavstvo države ne štiti obitelj, ne štiti trudnicu. Postavljam pitanje odgovornima: kako mislite povećati broj djece u Hrvatskoj, ako u zakonu o radu ostane da majka samo prvih 6 mjeseci ima punu plaću, a sljedećih pola godine neku minimalnu, od svega nešto više od 2,5 tis. kn? Zar ne bi bilo logično da se majkama, pogotovo brojnije djece, čak nađe pomoć koju bi država davala takvoj obitelji jer je prihvaćanje djece u interesu države i naroda?!”.

“Na žalost u sadašnjim okolnostima teško se zalagati za prihvaćanje djece, pogotovo za prihvaćanje brojne djece“, poručio je biskup.

Ohrabrivši okupljene biskup je rekao kako i mi vjernici ne smijemo nikada klonuti niti misliti da je sve izgubljeno.

„Mi pamtimo u našoj, hrvatskoj povijesti i gora vremena, čak čitava stoljeća kada je naš narod bio desetkovan, a država svedena na ‘ostatke ostataka’, pa ipak se narod pridigao i opstali smo – zahvaljujući upravo hrabrim majkama i očevima. Da, upravo to nam je potrebno: hrabrost! A hrabrost je kći vjere. Lijepo reče filozof: sloboda ima dvije kćeri – hrabrost i gnjev. Gnjev nije dobar, premda je nekada potreban: kada se čovjek ljuti s nemogućom situacijom, to znači da ju još želi promijeniti. Ali ako ostane samo pri ljutnji a zahvati ga strah, ništa neće biti bolje”, rekao je biskup.

“Da bi čovjek promijenio stanje u kojem je, treba mu hrabrost. Ako je hrabrost dijete slobode, još više je i plod vjere. Bez vjere da je nešto moguće, bez vjere da to ima smisla, bez vjere u Boga, da i kada su naše sile slabe i okolnosti nenaklone, ali da je Bog s nama i da će nam on dati pobjedu, čovjek lako klone i preda se. Hrabrost da se bori i mijenja svijet imao je naš Gospodin Isus Krist. I mi smo pozvani slijediti ga i ne predavati se pred nesklonim nam okolnostima u kojima živimo. Blažena Djevica Marija u tome nam može biti izvrsni primjer koji trebamo slijediti. Zato želimo od nje učiti“, ocijenio je.

U nastavku biskup Košić je progovorio o pastoralnim planovima za Godinu djece.

„Čovjek koji je milosrdan poput Oca nebeskoga osobito tu božansku odliku treba pokazivati prema najslabijima, prema malenima, prema djeci. Naši pastoralni planovi neka posebno budu na korist djeci koja odrastaju u svojim obiteljima, ali su i članovi naših župnih zajednica. Stoga župnu katehezu treba imati za sve dobne skupine, ne samo kao pripremu za sakramente Prve pričesti i Potvrde.
Osim pojačane župne kateheze za djecu željeli bismo ove pastoralne godine organizirati susrete za malu djecu, za roditelje – očeve i majke, zajedno s njihovom djecom, u našim crkvama, s molitvom i druženjem. Pozivat ćemo roditelje da djeca više sudjeluju na nedjeljnim misnim slavljima, da – ako mogu dovezu ili donesu roditelji i mališane u kolicima i koji su vrtićke dobi – te da, ako treba organiziramo i čuvanje i igru za djecu tijekom svete mise”, naglasio je biskup dodavši: “A svećenike pozivam da ne budu nervozni i da ne opominju djecu ako osobito mala djeca šeću po crkvi kad je liturgija. Također bismo željeli više se posvetiti radu s roditeljima, očevima i majkama, kako u pripravi za roditeljstvo tako i u njihovom okupljanju poslije poroda i dolaska na svijet novih članova obitelji. Neka se u župi ustanove manje skupine, po dvoje ili troje članova župnih vijeća koji bi nekih mjesec ili dva posjetili roditelje nakon što se rodi dijete, čestitali im i u ime župe odnijeli im makar i skromni dar, kao znak naše radosti i povezanosti s tom obitelji”.

“Dakako, postoje i mnogi drugi oblici naše vjerničke zauzetosti za život i djecu, prema onoj: ‘ljubav je domišljata’, te se nadam da će se u mnogim župnim zajednicama osmisliti i ostvariti razni načini kako bismo bili blizu mladim roditeljima i maloj djeci u ovoj Godini djece u našim župama Sisačke biskupije“, rekao je biskup navijestivši kako Biskupija uskoro u župi Sela otvara svoj prvi dječji vrtić Svete Marije Magdalene.

„Tu ćemo ulagati i naše ljudske sile, ali i sredstva da bismo djeci omogućili radostan ulazak u život, pomogli roditeljima da ih odgajaju kao dobre ljude i kao kršćane. Neobično mi je bilo kada sam od jedne visoko pozicionirane osobe čuo riječi kako je prisutnost vjere u vrtićima ‘još veći pritisak negoli vjeronauk u osnovnim školama’!? Zar je to poštivanje vjerskih sloboda? Pa zar je vjera nešto negativno da bi se trebalo bojati da se vjerskim odgojem vrši pritisak na djecu!? Ne razumijem, odgovorio sam. Zar vi, kada zagrlite svoje dijete, vršite pritisak na nj? Zar ćete čekati da ono odraste pa da mu kažete da ga volite, da ga zagrlite? Zar roditelji nemaju ne samo pravo nego i dužnost odgajati svoju djecu usađujući im od malena one vrijednosti koji oni žive, onu ljubav koju oni imaju, ona uvjerenja koja oni dijele? Može li dijete ući zrelo jednog dana u zajednicu vjernika, ako mu se u najranijoj dobi oduzme prigoda da na dječji način upozna Boga, Mariju, svece Božje, kršćanske blagdane?“, upozorio je biskup.

Na kraju biskup je izrazio želju da se ove godine u civilne dječje vrtiće uvede vjerski odgoj.

„Imamo 12 školovanih teta koje su tim obrazovanjem na KBF-u dobile i zvanje odgojiteljica u vjeri. To pravo nam jamči ugovor između Svete Stolice i RH o sudjelovanju Katoličke Crkve u odgoju i obrazovanju. A do sada na području naše Biskupije nije postojao ni jedan vjerski ni privatni dječji vrtić, a ni u jednom civilnom vrtiću nije bio do sada vjerski odgoj. To želimo popraviti. Molite se zato, braćo i sestre, da se to dogodi, da i u našim vrtićima zavlada ozračje koje može dati samo prisutnost vjere“, zaključio je biskup Košić.

Važno je istaknuti kako su vjernici mogli u Mariji Bistrici potpisati europsku građansku inicijativu (EGI) za zaštitu braka na razini cijele EU pod nazivom “Mama, Tata & Djeca” kojom se traži od Europske komisije (EK) da zaštiti brak i obitelj na razini cijele Europske Unije (EU) – kao zajednicu muškarca i žene, i to zajednicu utemeljenu na braku i/ili potomstvu!

U ime obitelji: Potpišite ZA zaštitu braka na razini cijele EU

Više o EGI “Mama, Tata & Djeca” možete saznati na www.mamatataidjeca.eu .

20160820_130934

Dan ranije, u petak 19. kolovoza, održano je šesto hodočašće mladih Sisačke biskupije na kojem se okupilo više od 200 mladih od kojih je većina više dana pješačila ili vozila bicikl do Marije Bistrice, krenuvši iz Kravarskog, Petrinje, Siska, Kutine i drugih krajeva. I ove godine mladi su biskupu i okupljenima s bogatim programom predstavili svoj rad u protekloj pastoralnoj godini s osvrtom na Animatorsko ljeto u Malom Lošinju i Svjetski dan mladih u Poljskoj. Kao posebnost izvedena je predstava „Alojzije Stepinac – život i djelo“, koju su pripremili mladi više sisačkih župa predvođeni autoricom teksta vjeroučiteljicom Nikolinom Milatović, te predstojnicom Katehetskog ureda Sisačke biskupije s. Smiljom Čirko.

Predstava je nastala na inicijativu biskupa Košića, do sada je izvedena u više župa Biskupije, a kroz glavni motiv, Stepinčevo geslo „U tebe se, Gospodine, uzdam“, za cilj ima predstaviti uzoran život blaženika od dječje dobi, preko mladosti, svećeničkog života sve do smrti. Također, ona donosi i promišljanja i situacije s kojima se svakodnevno susreće suvremeni čovjek, otvara pitanja o njima i kroz uzorit život bl. Stepinca pruža odgovore.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.