Na današnji dan prije godinu dana preminuo je prof. dr. sc. Ivo Banac, istaknuti hrvatski povjesničar, intelektualac, pisac i političar, profesor emeritus na Yaleu.
Prof. dr. sc. Andrea Feldman, profesorica na Učiteljskom fakultetu, supruga pokojnog profesora Ive Banca, koji je obilježio znanost, politiku i glavna događanja u Hrvatskoj od njena osamostaljenja, tijekom gostovanja u emisiji 55 minuta kod Željke Markić. govorila je o profesionalnosti profesora Banca.
„Ne mogu se sve stvari isključivo ozbiljno shvaćati ali moram reći, što se tiče samog studija, tu je profesor Banac zaista bio vrlo temeljit, ozbiljan, autoritativan na način koji nije ograničavao studente nego na način koji je u svakom i nakon svakog razgovora uvijek motivirao nas, njegove doktorande na daljnji rad. I ono što je mene tada fasciniralo onih godina koje sam provela na Yaleu je otvorenost prema novim idejama i istovremeno vrlo rigorozan studij, zahtjevan da ljudi čitaju, da se pripremaju, da čitanje bude napravljeno na precizan način i da sve ono što smo profesoru Bancu morali prezentirati kao seminarske radove i kao doktorate bude utemeljeno u rigoroznoj analizi i vrlo temeljitom uvidu u ono što se radi. Tu nije bilo popuštanja, kod tih stvari se nikada nismo šalili jer je Ivo vrlo ozbiljno shvaćao svoju vlastitu temu i ono što je radio i to je bio razlog zašto je on imao uspješnu karijeru. Vi ne možete biti 33 godine redoviti profesor u trajnom zvanju na sveučilištu kao što je Yale bez sustavnog rada koji je počeo vrlo rano u njegovu slučaju. Njegova majka mi je jednom rekla: Ivo je od šeste godine, jedino što je radio je čitao povijest i politiku. I to je zaista bilo tako do posljednjeg tjedna njegovog života on je deset sati dnevno radio.“
Prof. dr. sc. Ivo Banac rodio se 1947. u Dubrovniku. Njegov pradjed sredinom 19. stoljeća došao je iz Konavala u Dubrovnik. Djed mu je bio općinski liječnik na Pelješcu, a poslije u Brazilu.
“Moj pradjed Niko Kuničić, kao i njegova sestra Jele, majka dunda Miše Vacchettija, sredinom 19. stoljeća proveli su čitav niz godina »u Carigradu na Galati«, gdje su radili u trgovačkoj obitelji svoje tetke Bože Brautović. Kad gledam na mesingani divit s esnafskim znakom što su ga oni prije više od sto i trideset godina donijeli s Galata–saraya u Gruž, mislim u prvom redu na tog čovjeka, strogog staračkog lica s izblijedjele starinske fotografije, koji je kao mladić šetao Perom i vodio poslove na turskom i grčkom.”, prisjetio je prof. dr. sc. Banac otkrivajući kako je nastala knjiga Acta turcarum: Zapisi s putovanja po Turskoj kada je krenuo u Tursku tragajući za turskim počivalištem sv. Vlaha.
Otac mu je bio pomorski kapetan koji je 1947. emigrirao u Ameriku. Djed po majci umro je u zatvoru u Lepoglavi 1948. Očev bratić Božo Banac bio je osnivač jugoslavenskog Lloyda i član središnjeg odbora londonskog Lloyda. Bio je jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Kraljevini Jugoslaviji. S majkom je emigrirao u Ameriku 1959. kako bi se obitelj spojila. Otac mu je poginuo u prometnoj nesreći sljedeće godine. Najprije je živio u New Yorku. Osnovnu školu pohađao je u katoličkim obrazovnim institucijama.
Završio je isusovačku, u to vrijeme, mušku gimnaziju koja je, kako je rekao, bila stroga ali je u njoj stekao disciplinu.
Studirao je i diplomirao na Sveučilištu Fordham. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford u Kaliforniji. U dva mandata bio je predstojnik koledža Pierson na tom sveučilištu.
Od 1977. do 2009. godine predavao je povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut, gdje je bio redoviti profesor, a umirovljen je kao profesor emeritus na katedri vezanoj uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee.
Uoči demokratskih promjena 1990. pozvao je dr. Franju Tuđmana, kojeg je upoznao 1971. da održi predavanje na sveučilištu Yale. Ubrzo se, 1990. godine vraća se u Hrvatsku, a 1997. sudjeluje u osnivanju Liberalne stranke kojoj je nakon raskola u HSLS-u na čelu Vlado Gotovac. Slijedeće 1991. godine razilazi se s Tuđmanom.
Od 1994. do 1999. također je djelovao kao redoviti profesor povijesti na katedri vezanoj uz posebnu zakladu na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (University Professor), gdje je upravljao i Institutom za Jugoistočnu Europu.
Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika (1984, nagrađena nagradom “Wayne S. Vucinich” Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija) i Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu (1988, nagrađena nagradom “Josip Juraj Strossmayer” zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Godine 2013. objavio je knjigu „Hrvati i Crkva“.
Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, te ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH.
Bio je predsjednik savjeta Instituta Vlado Gotovac, te nezavisni zastupnik od 2004. do 2007. u Hrvatskom saboru.
Od 2008. godine bio je redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1990. godine dopisni član HAZU. Od 2018. bio je i gostujući profesor povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Od 2010. bio je u braku s prof. dr. sc. Andreom Feldman, profesoricom povijesti koja je bila i potpredsjednica Liberalne stranke.
Upozoravao na posljedice komunističkih zločina
Često je sudjelovao u javnim polemikama, podržavao je referendumske inicijative, a desetljećima je upozoravao na posljedice komunističkih zločina.
Predvidio je da su pred nama još veći javni sukobi, a o njihovom ishodu ovisit će demokracija, ljudska prava, mir i gospodarska sigurnost u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
“Ne smijemo biti malodušni, radi nas samih i naše budućnosti, ali i radi svih žrtava totalitarizma, svih palih za slobodu u našem ratu za nezavisnost”, poručio je prije nekoliko godina prof. dr. sc. Banac.
Na brojnim predavanjima govorio je o komunizmu, koji je ostavio niz negativnih posljedica te je zaustavio razvoj društva i zemlje, ističući kako je važno sagledati učinke tog razdoblja na kritički način koji će nam omogućiti da shvatimo kako to razdoblje još uvijek djeluje u našim životima.
“U Hrvatskoj se mnogo toga relativizira, u ime tolerancije napadaju se naše narodne svetinje, ponižavaju se hrvatske žrtve, amnestira komunizam, uvodi cenzura. Pretpostavka za svako pročišćenje istinom je sloboda. Bojim se da trenutačno idemo suprotnim smjerom. Cenzura nam se nudi umotana u eurocelofan. Sve što se nekomu ne sviđa proglašava se govorom mržnje. Čuli smo ovih dana da je sloboda govora samo za osobe s imenom. Kao da smo se vratili u vremena kad je sloboda bila samo za „prijatelje“, a nikako za „neprijatelje socijalizma“, kad su dokoni subnorovci svoje vrijeme provodili u neprekidnom boju protiv „neprijateljske propagande“ – upozoravao je prof. dr. sc. Banac.
Podržavao GI Narod odlučuje
Otvoreno je podržao GI Narod odlučuje te je na drugi dan prikupljanja potpisa u Dubrovniku dao svoj potpis.
> Dr. sc. Ivo Banac o GI Narod odlučuje: ‘Čitav niz stvari u izbornom zakonu treba mijenjati’
“Podržavam ovu građansku inicijativu, zbog toga što mislim da je ovaj sadašnji izborni zakon autorsko djelo Vlade Šeksa. On je zadnjih petnaestak godina “popravljan” od raznih Vlada vrlo loše. Loš je zbog toga što daje potpunu prednost dvjema glavnim strankama, SDP-u i HDZ-u, a sve druge na neki način diskriminira. Ne samo da ne možemo birati ljude za koje mi mislimo da su bolji na pojedinim listama, nego moramo uz neke inovacije birati ono što nam stranački bossovi ponude, te su manje stranke diskriminirane. Da ne govorim da je sadašnji način izbora za manjinske zastupnike krajnje sumnjiv i omogućava jednu vrstu trgovine koja je Hrvatsku unazadila prilično zadnjih 10-ak godina. Iz svih tih razloga, ja mislim da se to mora mijenjati i ova inicijativa – Narod odlučuje je pravi odgovor na pravi problem.”, istaknuo je prilikom potpisivanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa