Blagdan Gospe Snježne glavno je proštenje župe Belec, koju pohode mnogobrojni hodočasnici još od čudesnog ukazanja u Belcu u 17. stoljeću. Gospa Snježna je i zaštitnica Hrvatskog Zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije, ali se štuje i u Gorskom Kotaru, Dubovcu (Karlovac), na Sljemenu ponad Zagreba, Osijek-Donji grad, Cavtat…
Obljetnica posvete slavne rimske bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u narodu se slavi kao Gospa Snježna. Ovaj naziv, Sancta Maria ad nives, potječe iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju, rimskom patriciju Ivanu i njegovoj supruzi. Kako nisu imali djece, ne znajući kome da ostave svoju bogatu baštinu, živo su se molili Blaženoj Djevici Mariji da preko nje saznaju volju Božju. I Presveta Djevica usliša molbe svojih štovatelja, te im se objavi u noći 5. kolovoza 352. Kazala im je da će joj biti veoma milo ako joj sagrade crkvu na mjestu gdje će sutra ujutro naći snijega. To isto objavljenje, u istoj noći, imao je i papa Liberije.
Blagdan Gospe Snježne, kad Hrvatska ujedno slavi Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, glavno je proštenje belečke župe, koje pohode mnogobrojni hodočasnici još od čudesnog ukazanja u Belcu u 17. stoljeću.
Gospa Snježna je i zaštitnica Hrvatskog Zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije
Crkva sv. Marije Snježne u Belcu jedan je od najljepših sakralnih interijera iz baroknog razdoblja u Hrvatskoj te je zaštitnica Krapinsko-zagorske županije. Bila je glavno proštenjarsko odretište u Zagorju uz svetište u Mariji Bistrici.
Prema rukopisu anonimnog pisca pod naslovom Novae Ecclesiae Beatissimae Virginis Mariae sub titulo ad Nives fundatae… iz 1758. na mjestu današnje crkve bila je podignuta kapela oko 1675., na mjestu zvanom Kostanjevec ili Kostanjek. Prema tom rukopisu Djevica Marija se ukazala župniku Đuri Dudiću na mjestu zvanom Kostanjevec, a prema jednom fragmentu stare župne spomenice, Djevica Marija ukazala se župniku Ivanu Gundaku (1652. – 1666.), Tomi Novaku i Martinu Pogudu koji su se kasno vraćali iz Selnice. Tada im se ukazao anđeo koji ih je vodio u tadašnju župnu crkvu sv. Jurja u Belcu. Kad su ušli u crkvu, ugledali su Blaženu Djevicu Mariju koja ih pozove da pođu prema mjestu gdje će sagraditi kapelu njoj u čast, pod nazivom Snježna.
Kao donatorica zaslužna za podizanje crkve navodi se grofica Elizabeta Keglević-Erdödy, koja je darovala zemljište.
I u srcu Gorskog kotara u Liču, najstarijem mjestu Fužina, nalazi se svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju.
Posebno će biti i u Karlovcu. Svoje staro župno proštenje, svetkovinu Majke Božje Snježne, istoimena, sedam stoljeća stara karlovačka župa na Dubovcu svečano danas slavi na blagdan svoje nebeske zaštitnice.
I Cavtat slavi Gospu od Snijega kojoj je posvećena tamošnja franjevačka crkva. Gospa od Cavtata ili Gospa od Snijega tema je slike velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca, koji je i sam bio rodom iz Cavtata, a koja krasi veliku središnju lunetu iznad trijumfalnog luka u crkvi.
A, i Zagrepčani imaju svoju tradiciju – na današnji dan uvijek sve vrvi u kapelici Majke Božje Snježne na Sljemenu, a onda nakon mise – brežuljci Medvednice pružaju i tijelu potreban odmor i bijeg od svakodnevice. Ona je jedna od važnih postaja na hodočasničkom putu prema Mariji Bistrici, a sagrađena 1829. godine zaslugom župnika Ignacija Ročića uz svesrdnu pomoć župljana Čučerja.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa