HAVC se hvali utrošenim javnim novcem

Više ulaganja u hrvatski film i brojni uspjesi na domaćim i međunarodnim festivalima obilježili su hrvatsku kinematografiju u 2014. godini, rečeno je u srijedu na predstavljanju godišnjeg izvještaja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) u kino dvorani u Centru Kaptol.

U 2014. ukupno je prikazano 28 novih domaćih dugometražnih igranih i dokumentarnih naslova, a svi su oni prodali ukupno 124.453 ulaznice. Najgledaniji film bio je treći nastavak priče o dječaku Koku “Ljubav ili smrt” u režiji Daniela Kušana, zatim film “Majstori” Dalibora Matanića, treći je film “Broj 55” u režiji Kristijana Milića te dokumentarni film “Gangster te voli” redatelja Nebojše Slijepčevića.

“Osobito smo ponosni na zaista iznenađujući niz festivalskih uspjeha hrvatskog filma tijekom prošle godine kad je više od 100 hrvatskih filmova sudjelovalo u programima važnijih međunarodnih manifestacija, od čega su 22 festivala prve kategorije”, istaknuo je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.

Nije sve tako sjajno

Podaci o gledanosti u kinima nisu pak tako svijetli, oni su nešto niži u 2014. nego dvije prethodne godine, ali ne smijemo zaboraviti, kaže Hribar, da 2013. nije bila tek “dobra godina” nego je sa 509.000 gledatelja u kinima – bila senzacionalna.

“Stalno upućujemo na jednu stvar – kada pripremamo repertoar koji je smišljen da bude gledan, onda gledanost i dobijemo, a danas su prikazani inserti iz filmova koji će sigurno ostvariti veliku gledanost u idućoj godini”, kazao je Hribar. Riječ je o filmovima “Zvizdan” Dalibora Mataniće, “Narodni heroj Ljiljan Vidić” Ivana-Gorana Viteza, “Život je truba” Antonija Nuića, “S druge strane” Zrinka Ogreste.

U prošloj je godini dovršeno 13 dugometražnih igranih filmova, osam dugometražnih manjinskih koprodukcija, 11 dugometražnih dokumentarnih filmova i 47 kratkometražnih.

Hribar je također podsjetio da su lani donesene odluke o sufinanciranju 79 projekata i o razvoju 99 dugometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te odluke o sufinanciranju 194 manifestacije, edukativnih programa i sličnih aktivnosti kroz “Javni poziv za komplementarne djelatnosti”.

U tri godine otkako HAVC provodi sustav poticaja ulaganja u audiovizualna djela, lokalna potrošnja porasla je s 24,5 na 82,8 milijuna kuna, a u Hrvatskoj se, koja je reputaciju ozbiljnog filmskog partnera potvrdila suradnjom s producentima planetarno popularne “Igre prijestolja”, u 2014. na različitim lokacijama snimalo i nekoliko televizijskih serija kao što su “Borgia”, “Božić na suncu”, “Jonathan Strange&Mr Norrell” i “Dig”.

Potencijali koje takve mjere poticaja imaju za filmski turizam i nacionalnu promociju postali su vidljivi i široj javnosti, jer se kroz proces nastanka filma direktno potiču razvoj i profitabilnost ne samo filmske djelatnosti, već posredno i svih ostalih povezanih industrijskih grana: turizma, ugostiteljstva, prometa, proizvodnje i dr, rečeno je.

U 2014. je osnovana i Kino mreža, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača, koju je u okupljenima predstavio njezin predsjednik Hrvoje Laurenta. Kino mreža okuplja 27 nezavisnih kinoprikazivača u 24 grada, a Laurenta je najavio i aktivnosti kojima će se Kino mreža baviti narednih mjeseci – poput organiziranja Sajma filma u Rijeci od 16. do 18. rujna.

Kako HAVC zapravo raspolaže s javnim novcem?

Kao i Ministarstvo kulture tako i Hrvatski audiovizualni centar djeluje po principu političke i ideološke podobnosti, barem je takav opći dojam u javnosti, nije tajna da je Hrvoje Hribar ponovno izabran na mjesto ravnatelja HAVC-a uz direktnu potporu tadašnje ministrice Andree Zlatar Violić (HNS). Sve dok politika, kultura i ideologija budu usko povezani teško možemo govoriti samo o kulturi, a onda i o pravim motivima trošenja novaca poreznih obveznika.

Jedan od favorita Hrvoje Hribara svakako je kontroverzni pisac, kolumnist, novinar i scenarist, Ante Tomić, koji se specijalizirao kao sirovi provokator većeg dijela hrvatskih građana, o čemu, nažalost, čitamo posljednjih dana. Spomenuli smo Hrvatski audiovizualni centar koji Tomiću za pisanje scenarija odobrava nemala sredstva, naime, izdvojimo kako je kontroverzni pisac dosad pisao scenarije koji su ”subvencionirani’ za filmove ”Što je muškarac bez brkova”(2005.), ”Karaula”(2006.), ” ”Neka ostane među nama” (2010.), ”Horvatovi”(2014.), da ne spominjemo TV serije.

Pisanje scenarija nekima se doista isplati s obzirom da se iznos odobrenih sredstava za pisanje scenarija kreće u rasponu od 35.000 pa do čak 100.000 kuna. Tako je Tomić, zajedno s Rajkom Grlićem, za poticaj pisanja scenarija za dugometražni igrani film ”Ustav Republike Hrvatske” dobio 100.000 kuna.

Što više reći?