Gledajući hrvatske skijaše i ovog vikenda nemoguće je ne spomenuti i vruću sljemensku temu, a to je žičara na Crvenom spustu koja je stradala 2023. u srpnju, a do danas nije mnogo napravljeno. To mora prije svega Grad Zagreb, na čelu s Tomislavom Tomaševićem (Možemo). Ostala hrvatska skijališta imaju druge probleme. Hrvatsku ove zime u skijanju predstavlja šest skijaša/ca. To su Zrinka Ljutić i Leona Popović (koja se ozlijedila pa propušta ostatak sezone), a u muškoj konkurenciji Filip Zubčić, Samuel Kolega, Istok Rodeš i Tvrtko Ljutić.
– Crveni spust fali, naravno. Tu smo trenirali i Kostelići, ja, današnji skijaši i oni koji su prije nas bili. Treba nam ta staza, ističe Natko Zrnčić-Dim.
– Mi nemamo rezervnih skijališta, mi nemamo plan B. Imamo samo jedno skijalište. U Hrvatskoj ima malo mogućnosti, ali one su ipak proizvele skijaše. Sada kad nema Sljemena, ako oduzmemo Sljeme, nema drugih mogućnosti. One su nula, rekao je Ivica Kostelić.
> Pavlek za Narod.hr: Ako Zagreb želi skijanje i Snježnu kraljicu, mora prvo napraviti žičaru
60-ih godina prošlog stoljeća bilo je u Zagrebu čak 1500 srednjoškolaca koji su bili aktivni članovi klubova i skijaških sekcija. Danas ih ima 70 jer nema žičare i nemaju gdje skijati. Od 1954., kada je na Sljemenu puštena u rad trosjedna žičara, do danas nikada se nije dogodilo u 70 godina da glavna žičara dvije zime zaredom ne radi do danas, na ponos ljudi koji vode grad, prenio je ranije HRT.
Pavlek: Zagreb mora napraviti žičaru, ako želi skijanje na Sljemenu
“Imamo problem jer 19. srpnja prošle godine je to nevrijeme u Zagrebu, oštetilo žičaru. Koliko sam informiran, popravak je preskup i odluka je da se ide u izgradnju nove Žičare.
Međutim, do danas se po tom pitanju još uvijek nije ništa napravilo. Sve dok se ne napravi nova žičara, ne samo da nema Snježne Kraljice, nego nema niti skijanja za građanstvo na kvalitetan način na crvenom spustu“, rekao je u ožujku ove godine za Narod.hr direktor Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek.
“Grad Zagreb, ako želi skijanje na Sljemenu, treba što prije napraviti žičaru. Treba što prije se prihvatiti, znači, svih procesa, to znači projekti, nabava i sve osnovno. Ali, nažalost, od 19. srpnja do danas po tom pitanju je jako malo napravilo.
Mi financiramo Snježnu kraljicu prvenstveno kroz komercijalne prihode. TV prava, sponzore i kroz Ministarstvo turizma i sporta”, dodao je tada Pavlek.
Naša skijališta mogu poslužiti za rekreativno skijanje
Bjelolasica, Sljeme, Platak, Begovo Razdolje, Čelimbaša i Tršće ne daju Hrvatskoj neki impresivan broj kilometara skijaških staza. Sljeme je u problemima zbog već spomenute žičare, a ono je bilo jedno od rijetkih skijališta u Hrvatskoj koje se može pohvaliti uvjetima i u vremenima kada nema prirodnog snijega. Platak je nažalost ovisan o vremenskim prilikama i neprilikama koje pristižu s mora. Bjelolasica već godinama propada.
“Mi već teško održavamo i postojeća skijališta nažalost. Na primjer, Bjelolasica je skijalište koje se ugasilo, a još uvijek postoji nekakva infrastruktura koja bi sad trebala malo veći zahvat da se vrati natrag u stari sjaj. Hrvatska sigurno ima potencijala da napravi još skijališta, ali kod nas je više problem što čak i ona postojeća trebaju nekakvu obnovu uz bolje promišljanje. Svakako treba doskočiti trenutačnom stanju nedostatka snijega, dakle raditi na umjetnom zasnježivanju i na obnovi zastarjele infrastrukture“, upozorio je po ovom pitanju Ivica Kostelić, u razgovoru za koordinacija.hr
Dakle, sveukupno gledajući nemamo više od 30 km skijaških staza, a većina skijališta radi vrlo malo jer ovise o prirodnom snijegu kojeg je posljednjih godina veliki manjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
