Originalni rukopisi dječjih romana Mate Lovraka bit će izloženi u Hrvatskom školskom muzeju (HŠM) u petak, 8. ožujka, u povodu 120. obljetnice književnikova rođenja, priopćio je HŠM.
Posjetitelji muzeja toga će dana besplatno moći pogledati rukopise najpoznatijih Lovrakovih dječjih romana “Vlak u snijegu”, “Družba Pere Kvržice” i “Neprijatelj br. 1”, koji se ovom prigodom prvi put predstavljaju javnosti.
Novu vrijednu donaciju muzej je dobio zahvaljujući Lovrakovoj unuci Jagodi Hodak, koja je 2018. darovala muzeju još jedan dio obiteljske ostavštine među kojima su i navedeni originalni rukopisi.
Osim prvi put izloženih vrijednih rukopisa, posjetitelji će moći vidjeti i radnu sobu Mate Lovraka te osjetiti djelić ozračja u kojem su stvarani njegovi poznati dječji romani, a koju je muzeju 1978. darovala Lovrakova kći Đurđica Lovrak Vujasinović.
Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. godine u Velikom Grđevcu kod Bjelovara. Pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru je upisao učiteljsku školu u Zagrebu. Trideset pet godina radio je kao učitelj u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. u Zagrebu. U osnovnoj školi na Selskoj cesti radio je punih 19 godina, a umirovljen je 1954. godine.
Kao mlad učitelj Mato Lovrak objavljuje svoju prvu priču “Strašan san” u “Smilju” 1924. godine. Prva knjiga, zbirka pripovijedaka “Slatki potok” objavljena je 1930., a tijekom sljedeće tri godine objavljeni su njegovi najbolji i najpoznatiji romani za djecu “Vlak u snijegu” (1931.) i “Družba Pere Kvržice” (1933.).
Lovrak za djecu piše poučne i odgojne priče, pripovijetke, igrokaze i oko dvadeset romana, a objavljena su mu i tri biografska romana za odrasle te dva autobiografska opusa posthumno. Djela su mu prevedena na nekoliko stranih jezika, dramatizirana i ekranizirana.
Romani “Vlak u snijegu” i “Družba Pere Kvržice” više su od pedeset godina dio obvezne školske lektire. Mato Lovrak smatra se klasikom hrvatske dječje književnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa