Obilježava se 1. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili govori istinu. Pojavljuju se smiješne vijesti koje izazivaju paniku, a ima i slučajeva u kojima ljudi ne vjeruju u nešto što se stvarno dogodilo.
Znate li kako je 1. travnja postao dan za šale?
Podrijetlo 1. travnja kao dana za šale nije pouzdano utvrđeno, ali postoje naznake da ima korijene u dalekoj povijesti.
Smatra se da potječe iz drvene Grčke ili Rima. Stare kulture kao što su Rimljani i Hindusi, slavili su proljetni ekvinocij počevši na 25. ožujka sa završetkom na Novu godinu, tj. 1. travanj. 1582. Papa Gregor XIII. naredio je da se julijanski kalendar zamijeni gregorijanskim (po kojem se Nova godina slavi 1. siječnja).
Francuska je usvojila reformirani kalendar i premjestila Novu godinu na 1. siječnja. U to doba vijesti su jako sporo putovale, tako da su mnogi i dalje slavili Novu godinu po starom kalendaru – 1. travnja, pa su se oni upućeni počeli rugati, šaliti se i nazivati ih “travanjskim ludama”.
Jedna legenda kaže da je na 1. travnja jedna djevojka zakazala sastanak francuskom kralju Henriku IV., na kojem se umjesto nje pojavila njegova žena i tako se našalila s njim.
Čak je kružila priča da je rimski car Konstantin dopustio svojoj dvorskoj ludi Kugelu da bude “kralj na jedan dan” jer su ga dvorske lude zafrkavale da bi bolje vladale od njega. Tada je Kugel donio proglas u kojem je za taj dan tražio glupiranje i tako je nastao taj običaj. Poslije se pokazalo da je cijelu priču izmislio jedan profesor kao prvotravanjsku šalu.
Običaji na ovaj dan
Nekada se u Mađarskoj na ovaj dan slalo djecu da kupe komarčevu mast, guščje mlijeko ili žice za trubu.
Novije doba nosi nove šale, pa treba biti oprezan s vijestima budući da se i mediji vole našaliti 1. travnja sa svojim slušateljima, gledateljima i čitateljima. Zapravo vijesti koje su trebale biti smiješne znaju izazvati paniku, druge se ne uzimaju za ozbiljno…
Dobre podvale na ovaj dan
Godine 1934. ginekolog iz Londona snimio je glavu, vrat i leđa čudovišta iz Loch Nessa i dugo se to smatralo dokazom da Nessie doista postoji. Tek 60 godina poslije znanstvenici su otkrili da se radilo o podvali – analize su pokazale da je čudovište zapravo konstrukcija od drva i plastike te da je vrlo malo (0.61 – 0.91 m).
Nenamjerna šala iz 1938. pokazala je koliko je lako zbuniti masu. Naime, Orson Welles je radio-dramom H. G. Wellsa “Rat svjetova” izazvao masovnu paniku u SAD-u jer su slušatelji povjerovali da su svijet doista napali izvanzemaljci, a smirili se nisu ni nakon niza upozorenja da je riječ isključivo o fikciji i radio-drami.
Godine 1957. BBC je u emisiji Panorama prikazao reportažu o obitelji iz Ticina (Švicarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu špageti. Žena je brala špagete s drveta, a brojni ljudi su zvali i slali pisma jer su željeli znati gdje mogu nabaviti špageti-stablo.
Godine 1975. godine u Australiji je This Day Tonight svojoj publici objavio kako Australija uskoro prelazi na metričko računanje vremena – dan će trajati 20 sati, sat sto minuta, a minuta stotinu sekundi. Smislili su i nove nazive za vremenske periode pa su sati preimenovani u decidane, a minute u centidane. Iako zvuči čudno tisuće slušatelja i gledatelja je palo na šalu, a jedan gospodin je tražio da mu objasne kako konvertirati vrijeme.
Godine 1977. novinari The Guardiana su si dali truda i na čak sedam stranica donijeli prilog o San Serriffeu – živopisnoj turističkoj otočkoj državici u Indijskom oceanu. Guardian je naveo kako je Bodoni glavni grad ove turističke oaze, te njome vlada izvjesni General Pica. Koliko je ova šala imala uspjeha pokazuje činjenica da su im cijeli dan zvonili telefoni čitatelja.
Godine 1998. godine Burger King je u novinama USA Today objavio oglas za “Left-Handed Whopper”, hamburger koji je posebno napravljen na ljevake. Zapravo su naglašavali kako sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevacima. Ljevaci su pohrlili u restoran, a Burger King je priznao da se samo šalio.
Godine 2008. godine BBC je u sklopu emisije Čuda evolucije objavio snimku koja prikazuje jato pingvina u letu. U priči je pisalo kako pingvini s leda Antartike lete put kišnih šuma Južne Amerike kako bi tamo provele ljeto. Poslije je BBC objasnio da su leteći pingvini napravljeni uz pomoć specijalnih efekata.
Godine 2011. Google je imao jednu od najboljih prvotravanjskih šala u svojoj povijesti. Naime, sve koji su se 1. travnja 2011. logirali u svoj Gmail, pri dnu stranice dočekala je poruka: “Introducing a new way to interact with Gmail – using your body! Gmail Motion can help you improve the way you interact with your email”. Zvuči zanimljivo, no još smo daleko od toga da upravljate elektroničkom poštom pokretima tijela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa