Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) na redovitoj skupštini u četvrtak predstavila je svoju djelatnost u 2017. i prihvatila planove rada za sljedeću godinu, a predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, istaknuo je kako državne ustanove nikad dosad nisu u tolikoj mjeri tražile Akademiju stajališta, mišljenje i suradnju o aktualnim pitanjima hrvatskoga društva kao u ovoj godini, što pokazuje da se HAZU percipira kao nepristrana i autonomna institucija koja stavove temelji na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima.
Akademik Zvonko Kusić na skupštini u Palači HAZU istaknuo je da je u Akademiji ove godine održano 407 događanja.
Od toga su, podsjetio je, bile 133 manifestacija u sklopu Dana otvorenih vrata HAZU, 99 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 54 promocije knjiga, konferencije za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 31 izložba, 29 predavanja, 25 posjeta izaslanstava i događaja iz međuinstitucijske suradnje, 13 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata te 13 skupština i 10 komemoracija.
U HAZU brojni skupovi o aktualnim pitanjima hrvatskog društva
“Održani su brojni skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva pa su u sklopu ciklusa Modernizacija prava obrađene teme pravnog uređenja gospodarenja otpadom, građanskopravne i kaznenopravne zaštite okoliša, pravne zaštita zraka, upravnopravnog sudovanje te stvarnopravnog uređenje”, rekao je Kusić.
Podsjetio je kako je HAZU održala okrugli stol ‘Zašto cijepljenje nema alternative’ te brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti i zdravstvenim problemima.
Napomenuo je kako je s Hrvatskom zakladom za znanost organiziran ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti.
Održani su, naglasio je, i znanstveni skupovi o intermodalnom koridoru Ploče-Vukovar i o graničnim pitanjima, kao i predavanja o hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji, hrvatskoj zrakoplovnoj industriji, o mogućnostima gospodarskog razvoja korištenjem pametne specijalizacije te o uključenju hrvatske znanosti i industrije u razvoj svemirskih tehnologija.
Istaknuo je kako su članovi HAZU aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme o kojem je svoje stajalište donijelo i Predsjedništvo HAZU.
Izjava HAZU u povodu 50. obljetnice Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku, Haaškoj presudi, arbitraži sa Slovenijom …
Akademija se, kako je rekao, obratila javnosti s više izjava: u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, Dana sjećanja na holokaust, u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, u povodu donošenja deklaracije o takozvanom ‘zajedničkom jeziku’, u povodu odluke arbitražnog suda u vezi rješavanja graničnog spora sa Slovenijom, u povodu Svjetskog dana učitelja te u vezi s presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i ostali.
Obilježeno 150 godina časopisa HAZU ‘Rad’, najstarijeg hrvatskog znanstvenog časopisa
HAZU je obilježila 150. godišnjicu svog časopisa Rad, najstarijeg hrvatskog znanstvenog časopisa te 140. godišnjicu Ljetopisa HAZU, rekao je dodavši kako je na više skupova obilježila 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića, 160. obljetnicu rođenja Andrije Mohorovičića i desetu godišnjicu smrti akademika Ivana Supeka.
Podsjetio je i kako je HAZU bila domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija
Za žene u znanosti.
Zaklada HAZU dodijelila je Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“ i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića, napomenuo je Kusić ocijenivši iznimno uspješnim Dane otvorenih vrata HAZU.
HAZU sudjelovao i u Noći muzeja, Noći knjige …
Akademik Kusić podsjetio je i da su Akademijine muzejsko-galerijske jedinice i Knjižnica sudjelovale u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja, Noć knjige i Bijela noć, kada ih je posjetilo više tisuća građana.
Hrvatska akademija je tijekom 2017. objavila ukupno 85 publikacija, rekao je Kusić dodavši kako je još 70 knjiga tiskano uz pomoć Zaklade HAZU.
Članovi Akademije su izvan HAZU objavili 58 knjiga, što je zahvaljujući Akademiji objavljeno onda ukupno 213 knjiga, časopisa, zbornika, kataloga i drugih publikacija.
Naglasio je i da su objavljena dva broja Glasnika HAZU, u tiskanom i elektroničkom obliku te dodao kako su mnogi članovi HAZU za svoj su rad dobili ugledna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.
Akademik Kusić ocijenio je kako su rad HAZU obilježili sveobuhvatnost u znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti, jaka međunarodna aktivnost i jačanje suradnje s državnim institucijama u vezi najvažnijih društvenih pitanja.
Istaknuo je kako je Akademiju posjetilo nekoliko kineskih izaslanstva te napomenuo kako su hrvatski akademici Ivo Šlaus, Milena Žic Fuchs i Slobodan Vukičević članovi visokih znanstvenih tijela Europske unije.
Jača uloga Akademije kao savjesti nacije
Akademik Kusić zaključio je kako državne ustanove nikad dosad nisu u tolikoj mjeri tražile Akademiju stajališta, mišljenje i suradnju.
To pokazuje, naglasio je, da se Akademija doista percipira kao neovisna, nepristrana i autonomna institucija koja osigurava stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim principima.
Predsjednik HAZU, akademik Kusić je zaključno ocijenio kako time jača uloga i misija Akademije koja kao savjest nacije i kao korektiv društvenih zbivanja usmjerava hrvatske društvene procese.
Skupština HAZU prihvatila je planove rada za 2018. koje je predstavio glavni tajnik Akademije akademik Pavao Rudan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
