Dok drugi europski narodi već odavno znaju kada i gdje im je utemeljeno prvo sveučilište, hrvatski narod je još uvijek u nedoumici glede utemeljenja svoga najstarijega sveučilišta. Najprije se smatralo da je prvo hrvatsko sveučilište osnovano 19. listopada 1874. u Zagrebu, zatim 6. studenoga 1662, odnosno 23. rujna 1669. također u Zagrebu. Potonji datum službeno je prihvaćen te se još i danas zastupa pred svjetskom javnošću. Međutim, poslije se pojavila teza o riječkom sveučilištu (osn. 1633) kao starijem od Zagrebačkoga, dok je Stjepan Krasić, nakon dugotrajnih arhivskih istraživanja, dokazao da je najstarije hrvatsko sveučilište utemeljeno zapravo u dominikanskom samostanu u Zadru 14. lipnja 1396. Do istoga zaključka je došao i Tomo Vereš, ali ne na temelju arhivskih istraživanja, nego pomnjivom analizom odgovarajućega dokumenta generala dominikanskoga reda Rajmunda iz Capue (1330–1399) koji je doista utemeljitelj najstarijega hrvatskoga sveučilišta.
Sredinom 15. stoljeća učilište je bilo zatvoreno zbog dolaska Turaka nadomak Zadru. Obnovljeno je krajem 15. stoljeća, a sredinom 16. stoljeća je poput srodnih studija u Parizu, Bologni i Salamanci i “Dominikansko opće učilište” u Zadru dobilo status europskog sveučilišta s pravom dodjele akademskih zvanja.
Krasićeva kapitalna knjiga „Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru ili Universitas Jadertina 1396–1807“, Zadar, 1996, dala je veliki doprinos ovom donedavno kontroverznom pitanju prvog hrvatskog sveučilišta.