Obrana hrvatskog kraljevstva: 3 činjenice o Gvozdanskom i njegovoj junačkoj obrani koje svaki Hrvat treba znati

Foto: Sisačka biskupija

Povodom 440. godišnjice velejunačke obrane Gvozdanskog u nedjelju 14.siječnja 2018. godine u 11 sati, u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, slavit će se sveta misa koju predvodi biskup šibenski mons. Tomislav Rogić u zajedništvu s biskupom sisačkim mons. Vladom Košićem i svećenstvom.

Poslije svete mise, kod spomen-križa u središtu mjesta, održat će se komemoracija, braniteljskih udruga i Sisačko-moslavačke županije za sve poginule 1578., 1941. i 1991. godine.

Predziđe kršćanstva

Gvozdansko je bila jedna u nizu važnih utvrda, kao dio hrvatskog obrambenog sustava, kojemu je i sam papa podario naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis.

1. Gvozdansko prije Osmanskih pohoda- rudnici i kovnica novca Zrinskih

Gvozdansko se nalazi u Pounju podno Zrinske gore. Utvrda Gvozdansko dobila je naziv po istoimenom selu podno te utvrde. Riječ gvozd zastarjela je riječ za šumu i pronalazimo je u nazivima raznih lokaliteta u Hrvatskoj. Međutim, njezino dodatno značenje jest nalazište ruda.

Od kada je 1347. Ludovik Anžuvinac darovao Jurju Bribirskom srednjovjekovnu utvrdu Zrin, ta se grana ove velikaške obitelji počela nazivati Zrinskima te su postupno širili svoje posjede na području između Kupe i Une. Zrinska gora bila je bogata rudama pa je obitelj Zrinski ovdje otvarala svoje rudnike srebra i olova.

Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. Petru II. Zrinskom povlasticu iskorištavanja ruda. Osim toga, dopustio mu je da zadrži prihode, a nije morao plaćati kraljevski rudarski porez.

U samoj Gvozdanskom Nikola III Zrinski imao je topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ovdje su nastali prekrasni primjerci denara, groša i talira koji svjedoče ne samo o kvaliteti izrade, nego i o izuzetnoj vještini graviranja. Godišnje su Zrinski uspjeli proizvesti 700 – 800 kilograma srebra, ističe autorica Marsela Alić na portalu povijest.hr.

2. Najveća očuvana branič-kula kružnog tlocrta u Hrvatskoj

Kada su osmanske provale egzistencijalno ugrozile posjede na ovom prostoru, počinje se organizirati obrana. Kako bi zaštitili rudnike, Zrinski grade utvrdu u Gvozdanskom. Utvrda je prvi put spomenuta 1488. U tom se razdoblju grade branič-kule i drugi fortifikacijski objekti koji su posebno projektirani za obranu od osmanlijskih topova. Tako je građeno i Gvozdansko. U utvrdu se ulazilo kroz četvrtastu kulu. Na svakom uglu stajala je kružna polukula, dok se u unutrašnjosti utvrde nalazila palača. Riječ je o najvećoj očuvanoj branič-kuli u Hrvatskoj, ističe autorica Alić.

Nažalost, u Gvozdanskom još nikada nisu provedena arheološka istraživanja.

3. Obrana Gvozdanskog- nakon pada utvrde osmanski zapovijednik je, ganut herojstvom izginulih branitelja, zapovijedio kršćanski sprovod

Gvozdansko je palo u ruke Osmanlija nakon četvrte opsade, koja je započela u jesen 1577.

Nedostatak hrane i vremenski uvjeti onemogućavali su i napadačima uspješno ratovanje, stoga je u hrvatskim utvrdama ostala tek šačica vojnika, a zadnja opskrba bila je u kolovozu te godine. Ferhat-beg je svega toga bio svjestan i odlučio je krenuti u svoj treći pohod na Gvozdansko. Pred utvrdu je s vojskom stigao početkom listopada, iznenadivši branitelje.

Na osmanskoj strani bilo je oko 6000 vojnika, dok je u utvrdi bilo jedva 300 ljudi, od kojih su tek 50-ak bili vojnici. Ostalo su bili rudari, seljaci, žene i djeca. Izvori bilježe iznimno niske temperature, od kojih su pucala stabla u šumi i ugibali konji.

Nakon dugotrajne opsade i iscrpljivanja grada, u noći s 12. na 13. siječnja Ferhad-paša se odlučio za konačni napad. No, tada su se u gradu pogasile baklje te je paša, pribojavajući se da branitelji kreću u protunapad, odgodio plan za iduće jutro.

Kada je njegova vojska drugoga dana, bez provalila u grad, nisu zatekli nijednog živog čovjeka. Mrtvi branitelji, izginuli od gladi i hladnoće i dalje su bili na svojim položajima.

Potresen ovim prizorom, u čast herojstva branitelja Gvozdanskog, sam je Ferhat-paša zapovijedio da se dovede katolički svećenik te izginuli sahrane po kršćanskom obredu.

Foto: Narod.hr

Izvor: narod.hr/Marsela Alić: Gvozdansko-povijest.hr/Hrvoje Kekez: Pad Gvozdanskog-alfaportal.hr