Obuljen protuzakonito razriješila dužnosti članove Kulturnih vijeća?

Foto: fah

Je li ministrica Nina Obuljen Koržinek doista protuzakonito razriješila dužnosti članove kulturnih vijeća, odnosno kako ona kaže “stavila izvan snage” ili poništila odluku ministra Hasanbegovića?

Prema Zakonu o kulturnim vijećima, čl. 5.:

(1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.

(2) Ministar kulture može članove Vijeća razriješiti i prije isteka mandata ako neopravdano ne nazoče sjednicama Vijeća, na osobni zahtjev ili pisani zahtjev predlagatelja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, te ako su osuđeni za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Prema tome, čini se da ministrica nije imala zakonsku osnovu “razriješiti” članove kulturnih vijeća.

Ministrica se pravda da je stavila Hasanbegovićevu odluku “izvan snage”, tj. poništila, tvrdeći da ministar nije imao ovlasti imenovati članove kulturnih vijeća, jer prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, čl. 4, “od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti”.

No, taj se Zakon odnosi na vrijeme “od dana raspisivanja parlamentarnih izbora do stupanja na dužnost Vlade nakon provedenih parlamentarnih izbora ” (čl. 1.). Parlamentarni izbori raspisani su 30. srpnja 2016., a ministar Hasanbegović je odluku o imenovanju kulturnih vijeća donio 4. srpnja 2016., a Javni poziv za predlaganje članova kulturnih vijeća objavio 15. 5.

Nadalje, Obuljen tvrdi da prema Zakonu o Vladi, čl. 7., u kojem stoji da “ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade”, ministar Hasanbegović nije mogao imenovati kulturna vijeća jer to nije “tehnički posao”.

Kad su u pitanju ova dva zakona – o postupku primopredaje vlasti i o Vladi – odnose li se oni samo na Vladu ili i na ministarstva? Hasanbegović odluku o imenovanju kulturnih vijeća nije donio kao član Vlade nego kao čelnik središnjeg tijela državne uprave – Ministarstva kulture. U zakonima nigdje ne piše da kod tehničke Vlade ili do stupanja na dužnost nove Vlade ili novog ministra ministri provode samo tehničke odluke.

Koristi li se termin “tehnički ministar” jer gotovo ne postoji percepcija u javnosti i političkoj kulturi da ovlasti ministra ne proizlaze iz političke volje saborske većine ili volje premijera, nego iz pozicije čelnika tijela državne uprave (koje regulira poseban zakon (o sustavu državne uprave) i to tijelo treba funkcionirati u kontinuitetu, bez obzira na promjene vlasti i sastav Sabora?

Izbor Kulturnih vijeća je bilo neophodno za funkcioniranje Ministarstva kulture, jer prema Zakonu o kulturnim vijećima, čl. 1. ona “pružaju stručnu pomoć ministru kulture pri donošenju i provedbi godišnjih i dugoročnih programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku”.

S obzirom da je članovima Kulturnih vijeća istekao mandat u 2016., bilo je potrebno imenovati nova vijeća kako bi se mogao provesti Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu, raspisan 27. 6. 2016., jer kulturna vijeća ocjenjuju pristigle prijave. Da Kulturna vijeća nisu bila izabrana, ne bi se mogao provesti Poziv, odnosno financirati javne potrebe u kulturi za 2017.

Ministrica Obuljen Koržinek razriješila članove kulturnih vijeća koje je imenovao Hasanbegović!

Zlatko Hasanbegović, bivši ministar dao je kratku izjavu za Večernji list kako je njezin postupak protuzakonit:

“Javni natječaj je raspisan prije tehničkog mandata. Uostalom, članovi kulturnih vijeća nisu dužnosnici, nego članovi savjetodavnog tijela Ministarstva kulture pa se njih moglo imenovati i u tehničkom mandatu”.

Iz Ministarstva kulture navode da je odluke o imenovanju članova kulturnih vijeća ministar kulture Hasanbegović donio je 4. srpnja 2016., nakon što je Hrvatski sabor izglasao nepovjerenje Vladi Republike Hrvatske u cjelini 16. lipnja, prenosi tportal.

‘Podsjećamo da je Zakonom o Vladi Republike Hrvatske propisano da, ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade. Nadalje, propisano je da od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti. Iznimno, Vlada može, u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelja dužnosti’, poručili su iz Ministarstva kulture za tportal.

“Ja sam zatekao članove koje je imenovala ministrica Andrea Zlatar Violić i nisam imao uporišta za njihovu smjenu, budući da takvo uporište ne postoji. Oni su radili dok im nije istekao mandat”, zaključuje bivši ministar kulture.

Čak je i ministrica Obuljen izjavila 6. 3. da je dobro što su vijeća bila imenovana: “Zakon predviđa da se mogu obaviti ona imenovanja koja su potrebna da ne bi došlo do zastoja realiziranja tekućih poslova. Mislim da ne bi bilo dobro da se tada čekalo novu Vladu, pa bi se tek onda raspisali javni pozivi i na kraju imenovala vijeća. U tom slučaju ponovno ne bi imali odluke do ožujka ili travnja. I ja sam, kad sam došla u ministarstvo, odlučila da ću prihvatiti sugestije vijeća i takve sam odluke [oa javnim potrebama u kulturi za pojedina područja] i donijela.”

Osim toga, ako je Hasanbegovićeva odluka bila ništetna, onda su bile ništetne sve odluke izabranih kulturnih vijeća, kao i prijedlozi na čijem temelju je ministarstvo financiralo javne potrebe u kulturi za 2017.

Ako bi se primjenjivale odredbe o tehničkoj Vladi i primopredaje vlasti i na ministre, što bi bilo kad Vlada ne bi bila izabrana nekoliko mjeseci ili godina, zar dotadašnji ministri ne bi smjeli donositi nikakve odluke za obavljanje tekućih poslova?

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr