19. listopada 1874. godine hrvatski ban Ivan Mažuranić otvorio je moderno Sveučilište u Zagrebu. Službeno je nazvano Sveučilište Cara Franje Josipa Prvog, a danas je poznato kao Sveučilište u Zagrebu.
Sveučilište je bilo smješteno u staroj zgradi gimnazije na Katarininu trgu. U istoj zgradi zajedno s gimnazijom postojala je i Akademija koju su osnovali oci isusovci. To je prva naša ustanova iz 17. stoljeća na kojoj se stjecala viša naobrazba, a iz koje će zapravo izrasti moderno Sveučilište.
Prvi rektor Sveučilišta bio je Matija Mesić, a u Sveučilišnome odboru bio je i književnik August Šenoa, jedan od najzaslužnijih za otvorenje Sveučilišta.
Šenoini stihovi i Zajcova glazba na otvorenju Sveučilišta
Za svečano je otvorenje Ivan Zajc uglazbio poznate Šenoine stihove „Znanje nas vodi svjetlom k slobodi“ koje su u gradu tom prigodom svi pjevali
Znanje nas vodi
Svjetlom k slobodi,
Jedna smo duša, jedno smo tijelo,
Jedan nam sladak jezika rijek,
Uprimo rukom, radimo smjelo!
Žrtvujmo domu mladi si vijek!
…Svjetlo k slobodi
Neka nas vodi!
Neka se svrši zakletva sveta,
Neka se čuje svud kao grom,
Dokle je vijeka, dokle je svijeta:
S l a v a n i s r e t a n H r v a t s k i d o m!
Vienac, 1874.
Kršćanski redovnici isusovci otvorili put do modernog Sveučilišta u Zagrebu
Isusovci u Zagreb dolaze 1606. Slijedeće godine osnivaju gimnaziju u gradu. Promicanje njihova studija filozofije na viši studij bilo je utiranje puta zagrebačkom sveučilištu. 1662. godine u Zagrebu otvaraju Akademiju sa studijem filozofije i teologije koja poveljom cara Leopolda I. (1669.) dobiva sveučilišna prava i povlastice.
Valja napomenuti da su ovi katolički redovnici Hrvatskoj umnogome doprinijeli pismenosti hrvatskog puka jer su bili prvi pisci gramatika na hrvatskom jeziku. U opismenjavanju hrvatskog puka uz isusovce su se u sjevernoj Hrvatskoj istaknuli katolički redovnici pavlini čiji su pripadnici bili veliki hrvatski književnici Tituš Brezovački i Ivan Belostenec.