Nin je star preko tri tisuće godina, najstariji je hrvatski kraljevski grad, kolijevka hrvatske države, a zovu ga i hrvatski Betlehem.
Dokaz tome su četiri stare vrijedne crkve iz doba vladavine hrvatskih vladara i kraljeva: crkva Sv. Nikole gdje su se krunili hrvatski kraljevi, crkva Sv. Anselma iz 6. stoljeća koju je obnovio kasnije hrvatski kralj Zvonimir, crkva Sv. Križa iz 9. stoljeća kao najvrijedniji sačuvani spomenik starohrvatskog graditeljstva i crkva Sv. Ambroza iz 10. stoljeća.
U Ninu je bila i krstionica kneza Višeslava, jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture.
Doseljavanjem Hrvata na ove prostore krajem 6. i početkom 7. stoljeća, Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka.
Dana 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava u Ninu crkveni sabor. Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu.
Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine na današnji dan i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva Hrvatske i Dalmacije i naziva Nin „naš glavni i kraljevski grad“.
Pogledajte izuzetno zanimljivi petominutni film iz serijala „Bajkovita Hrvatska“ o kraljevskom gradu Ninu:
