“Samo nekolicina skladatelja uspijeva uhvatiti korak s vremenom i postati legendom svojega doba”, rekao je dirigent John Mauceri, misleći na jednoga od najistaknutijih američkih skladatelja, pijanista i dirigenata Leonarda Bernsteina, rođenog na današnji dan 1918., a preminulog 1990. godine.
Bio je omiljen i slavan kao dirigent, pijanist i skladatelj. Jedanaest godina bio je glazbeni ravnatelj Njujorške filharmonije, često je vješto izvodio solističku dionicu koncertne literature istovremeno ravnajući pratećim orkestrom. Kao skladatelj pisao je baletnu, filmsku i kazališnu glazbu, opere, komornu i solističku glazbu protkanu elementima jazza, bluesa, rocka, popa, kabarea, židovske glazbe, klasične glazbe i njezinih tehnika suvremenog doba, pod utjecajem skladatelja kao što su Copland, Stravinski, Milhaud, Gershwin i Blitzstein.
Neka njegova djela, a osobito planetarno popularna Priča sa zapadne strane (West Side Story),premostila su jaz između klasične i popularne glazbe; isto bi se moglo reći i za njegovu Misu (Mass). Bernstein ju je napisao 1971. na zamolbu Jacqueline Kennedy, u spomen na ubijenog američkog predsjednika J. F. Kennedyja. Praizvedena je na otvorenju kulturnog središta John F. Kennedy Center for the Performing Arts u Washingtonu.
Sin rusko-židovskih roditelja iznenadio je svojim izborom – skladati glazbeno-scensko djelo temeljeno na rimokatoličkoj misi.
Predlošku latinske mise Bernstein je dodao vlastita promišljanja i tekstove Stephena Schwartza, problematizirajući krizu vjere i kulturni slom postkenedijeve ere, opterećene morom Vijetnamskoga rata. Ma kako počeci Mise bili isprepleteni elementima rezigniranosti i beznađa, završetak nosi poruku nade i vjere koja će donijeti dobro – u čovjeku i izvan njega.
Djela:
- “Pobuna na Tahitiju”,
- “Fancy Free”,
- “Faksimile”,
- “Candide”,
- “West side story”,
- “Mass”.
