„Nemanja je rođen u mraku, u miješanom braku u riječkoj obitelji ateista“, tako počinje životopis Nemanje Cvijanovića na službenim stranicama Rijeka kao prijestolnica kulture 2020. godine.
Sin je pokojnog Miše Cvijanovića, poznatog riječkog novinara iz Brezove Glave (Tušilović pored Karlovca) koji je još davne 1964. počeo raditi za riječki Novi list.
Foto: snimka zaslona
Ovih dana hrvatska javnost je s čuđenjem, pa i ogorčenjem, primila riječi ministrice Obuljen-Koržinek koje glase: „Mi smo 1990. godine odlučili da živimo u državi koja će biti demokratska i koja neće cenzurirati umjetnike. Dakle, o tome što će koji umjetnik u Hrvatskoj misliti, raditi, kako će djelovati, o tome će odlučivati umjetnici, a ne neki ministar ili neki komesar na bilo kojoj adresi“.
To bi bilo posve u redu i svi bi se složili glede slobode govora i izražavanja (jer su svi slobodoljubivi ljudi protiv toga i borili u komunističkoj diktaturi pod imenom Jugoslavija) da se ne radi o ministrici i vladi HDZ-a koja se bori rukama i nogama protiv govora mržnje, netolerancije, simbolike totalitarnih režima, vraćanja u prošlost i sličnih fraza koje ostaju samo retorika ili rezervirano isključivo za povijesne hrvatske grbove, znakove pobjedničke vojske HOS-a, pjesme Marka Perkovića Thompsona, ali ne i za pojedince, skupine ljudi, stranaka i ideologija ekstremno lijeve provenijencije.
Tema je poznata: radi se o postavljanju totalitarnog komunističkog simbola crvene zvijezde petokrake na sam vrh nebodera u središtu Rijeke pod imenom „Spomenik crvenoj Rijeci“. Pri tome se u javnosti i političkim krugovima vlasti i oporbe namjerno prešućuje da se radi o simbolu koji predstavlja veličanje totalitarnih i diktatorskih režima što predstavlja kršenje Ustava RH, Rezoluciju vijeća EU br. 1481 i brojne druge pozitivne zakone koji zabranjuju vrijeđanje nacionalnih i vjerskih osjećaja građana.
No, ponajviše boli činjenica da se ovdje radi o moralnoj kategoriji koja posebno boli žrtve ili potomke žrtava tog neljudskog i zločinačkog komunističkog režima.
I kao posebnost za Hrvatsku – simbol je to JNA – agresorske vojske koja je pod tim znakom namjeravala potpuno uništiti Hrvatsku i pri tome izvršila genocid nad hrvatskim narodom u neviđenom ratnom etničkom čišćenju u drugoj polovici 20. stoljeća.
Neboder u središtu Rijeke gdje će biti postavljena velika petokraka:
Tko je Nemanja Cvijanović – autor instalacije petokrake na vrhu nebodera u Rijeci?
Nemanja Cvijanović je već najavom postavljanja velike zvijezde na vrh Riječkog nebodera na Korzu u svibnju ove godine, u sklopu programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020., izazvao burne reakcije u javnosti. Taj rad je dobio ime Spomenik crvenoj Rijeci –samoobrambeni spomenik.
Nemanja Cvijanović rođen je 1972. godine, a početkom rata imao je 19 godina. Diplomirao je 1998. na Veneciji, gdje je i magistrirao 2010. godine.
Njegove radne teme bitno su određene ljevičarskim svjetonazorom i veličanjem komunizma.
Već u svojoj prvoj samostalnoj izložbi Plaćam struju u riječkom Malom salonu 2008. godine Cvijanović je autentičnu kopiju nadgrobnog spomenika Josipa Broza Tita adaptirao u zidni radijator za kućnu upotrebu. Izložbu je pratio katalog s integralnom verzijom Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa na engleskom jeziku, koja je upotpunjena Cvijanovićevim radovima koji se referiraju na tekst manifesta, piše tportal.hr
U MSU je Cvijanović 2011. predstavio i instalaciju s himnom proletarijata, svoj ‘Spomenik sjećanju na ideju o Internacionali’ u kojemu, lančanim prijenosom zvuka, isprva tiha i nježna melodija revolucionarne ‘Internacionale’ poprima sve veću snagu do, na koncu, razorne siline.
U jednoj videoinstalaciji Cvijanović se bavio sudbinom biste Moše Pijade.
U jednom od ranijih radova Nemanje Cvijanovića, ‘Aplauz!’ (2008. – 2010.) u sklopu kojeg je unajmio 200 statista, stavljajući ih u ulogu angažiranih građana čiji je zadatak prosvjedovati na zagrebačkom Cvjetnom trgu protiv neoliberalnog kapitalističkog društva. Nakon sat vremena insceniranog protestiranja, na istom mjestu, sudionicima je isplatio honorar od 60 kuna, a čitava situacija postavljena je kao filmski set i dokumentirana fotografski i kao video.
Godine 2013. otvorio je u Ljubljani izložbu pod imenom Smrt Fašizmu.
Kako je i rečeno za njegove radove, “likovno se obračunavajući sa životinjama koje simboliziraju nadmoć, predstavljenim na grbovima odabranih imperijalističkih zemalja, Cvijanović skreće pažnju na prisutnost simbola te političkih i ekonomskih koncepata o kojima bi bar trebalo raspravljati, ako ne i cenzurirati ih”.
Cvijanović je govorio i o tome kako nedostatak vojske znači i nemogućnost znanja što se obrane tiče te da je svojedobno bio organizirao akciju streljaštva, odnosno pucanja kao vježbu.
Na pitanja pak o svom najnovijem radu, ‘Spomeniku crvenoj Rijeci’, Cvijanović trenutno ne želi odgovarati.
‘Zadaća je (ovog) programa potaknuti svijest lokalne zajednice o osnovnim radničkim pravima i klasnim odnosima u društvu, kao i strategijama otpora i borbe za radnička prava aktivnim sudjelovanjem u razvoju mreže osviještenoga građanstva koje će predstavljati svoje stavove i braniti svoja prava u fizičkom i virtualnom, javnom i medijskom prostoru koristeći se otisnutim pojedinačnim slovima teksta ‘Komunističkog manifesta’ koji je pretvoren u tisuće autentičnih umjetničkih djela za građanstvo Rijeke’, stoji u najavi ovog djela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
