Sveprisutni simbol Svetišta u Mariji Bistrici, Crna Gospa na oltaru bazilike djelo je nepoznatog autora iz 15. stoljeća i dio bogate tradicije kipova crnih gospa u Europi. I danas će, na blagdan Velike Gospe, biti središnji dio svečanosti.
Vjernici stižu u Mariju Bistricu, u bazilici ih dočekuje kip Crne gospe.
“Svaki kilometar koliko je bilo teže u nogama, u meni je sve bilo lakše”, rekao je hodočasnik iz Sunje Marko Srnec.
“Uvijek je kip pred očima i kad ti je najteže onda se sjetiš i zato se hodočasti svake godine”, opisala je hodočasnica Milka Krčelić iz Martinske Vesi.
No, zašto je Gospa crna? Kršćanski umjetnici možda su željeli prikazati Marijinu unutarnju ljepotu, a postoji i teorija o prožimanju kultura, monoteizma i politeizma.
“Pogani su imali puno božanstava kao što znamo, Demetra, Izida, te božice plodnosti bile su oslikavane u crnoj boji jer je najplodnija zemlja crne boje. Kršćani to nisu odbacili, uzeli su tu ideju i željeli reći, postoji jedna žena koja je plodna”, objasnio je Domagoj Matošević, rektor Svetišta Majke Božje Bistričke.
Marijabistrički kip bio je crn i prije poznatog požara crkve 1880. godine.
“Sve je bilo uništeno osim oltara i drvenog kipa pa je sigurno i taj događaj pobudio vjeru u čudotvornost kipa Majke Božje Bistričke ljudi ovdje dolaze”, dodao je Matošević.
Gospa je crna, no Marija Bistrica se šareni. Licitari, medenjaci, medovina, drvene igračke, Blagdan Velike Gospe je vjerski – i turistički događaj.
“Dođe jako puno ljudi jer u tradiciji nas Hrvata je da volimo marijanska svetišta a posebno volimo Majku Božju Bistričku”, kazala je Vlasta Hubicki, medičarka i licitarka iz Marije Bistrice.
Nema svečanije procesije od one s Crnom Gospom. Ali riječ je o replici. Dragocjeni kip s oltara silazi samo da mu se promijeni haljina, a jedini je put bio iznesen na Hipodrom kad je svetu misu služio papa Ivan Pavao Drugi.
