Europski čelnici pozvali su na izvanrednom sastanku u Parizu na povećanje potrošnje za obranu. Međutim, ostali su podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu za potporu provedbi mogućeg mirovnog sporazuma.
Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva, koji bi trebali početi u utorak u Saudijskoj Arabiji.
> EU se sastaje u Parizu, SAD i Rusija u Ryadu
Europski čelnici o slanju vojske u Ukrajinu
Europski čelnici ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane. Moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati učiniti više za sigurnost Ukrajine.
Britanski premijer Keir Starmer, koji je uoči sastanka u Parizu rekao da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer je rekao da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.
Mirovne snage povećale bi izglede za izravan sukob s Rusijom. Bile bi i teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog naoružavanja Ukrajine i desetljeća relativnog mira. Pitanje je i kako bi neke europske zemlje to platile.
Starmerovo zauzimanje za mirovne snage izazvalo je podjele između sudionika sastanka u Parizu.
> Starmer bi slao vojsku u Ukrajinu, a kod kuće odbija zaštititi žene od migrantskih silovanja
Italija protiv slanja vojske, Danska otvorena za taj scenarij
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini. Rekao je i da europska proračunska pravila ne bi smjela blokirati povećanje potrošnje za obranu preko dva posto BDP-a.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda.
– Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom. S tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije, rekla je, po izvorima.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika. Dodala je da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu.
– Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi, rekla je.
> Zelenski: Ne priznajemo rusko-američki sporazum bez Ukrajine
Više za obranu – sada
Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da se zbog promjene sigurnosnog okruženja povećaju izdvajanja za obranu, izjavio je predsjednik euroskupine Paschal Donohoe.
Postoji jasno priznanje da se sigurnosno okruženje promijenilo. Potrebno je povećati troškove za obranu. Vlada raspoloženje velike hitnosti zbog mnogih događaja posljednjih dana, rekao je nakon sastanka skupine, tijela koje okuplja ministre financija zemalja europodručja.
Na potrebu što hitnijeg povećanja obrambenih sposobnosti Europske unije ukazao je i povjerenik za proračun Piotr Serafin.
Odluke o jačanju naših obrambenih sposobnosti ne mogu čekati do sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a. Moraju biti donesena sada, rekao je Serafin u raspravu na odboru za proračun Europskog parlamenta. Sljedeći višegodišnji proračun bit će za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Iako postoji suglasnost oko potrebe izdvajanja za obranu, još uvijek se ne zna kako to financirati.
> Ukrajina u problemima s opskrbom plinom: Oslanja se na Mađarsku i Slovačku
Aktiviranje odstupne klauzule za ulaganja u obranu
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak je u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu najavila da će troškovi koje države članice izdvoje za obranu biti izuzeti od pravila o ograničavanju proračunskog deficita.
Von der Leyen je najavila tu mjeru kako bi se oslobodio fiskalni prostor u proračunima država članica za povećano izdvajanje za obranu.
Riječ je o odredbi o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski manjak ne smije prelaziti 3% BDP-a i javni dug 60% BDP-a. Komisija je tu odredbu koristila i za vrijeme pandemije COVID-a 19 kako bi omogućila državama članicama da kroz veći proračunski manjak financiraju mjere za pomoć poduzećima i građanima.
U prethodnim izvanrednim krizama, osnažili smo države članice s dodatnim fiskalnim prostorom aktiviranjem klauzule o odstupanju. Jednostavno rečeno, omogućili smo državama članicama da znatno povećaju javne investicije povezano s krizom, rekla je von der Leyen.
Vjerujem da smo sada u još jednom kriznom razdoblju koje zahtijeva sličan pristup. Zbog toga mogu najaviti da ću predložiti aktiviranje odstupne klauzule za ulaganja u obranu. To će omogućiti državama članicama da značajno povećaju svoje obrambene izdatke, rekla je von der Leyen.
Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da se u Komisiji još razmišlja hoće li se koristiti opća odredba o odstupanju ili nacionalna, koja bi mogla biti prikladnija za sadašnje okolnosti.
Još uvijek se radi na modalitetima i sljedećih tjedana ćemo izići s prijedlogom, rekao je Dombrovskis. Vijest prenosi HRT.
> Zelenski predlaže razmjenu s Putinom: Kursk za ukrajinski teritorij
Peskov: Rat se produžuje zbog slanja oružja Ukrajini
Rusija je pozdravila hitni summit o ratu o Ukrajini koji je u Parizu organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Bit će dobro ako razgovori europskih vođa budu o okončanju sukoba, a ne o njegovom nastavku, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija opetovano tvrdi da se rat, koji je započela prije gotovo tri godine, produžuje zbog slanja zapadnog oružja Ukrajini.
Peskov je pitanje mogućeg raspoređivanja europskih mirovnih snaga u Ukrajini, o kojem se trenutačno raspravlja u Francuskoj i Velikoj Britaniji, nazvao “teškim” jer bi uključivalo oružane snage iz zemalja članica NATO saveza.
– Postoje pravila za takvo raspoređivanje. Zasad nije bilo konkretnih rasprava o tome, naglasio je glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
> Njemačka stagnira zbog energetske politike: Hoće li posrnula sila obnoviti opskrbu ruskim plinom?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.